Kurgan

Рувики-späi
Kurgan
Okn-073-1.jpg
Флаг[d] Герб
Флаг[d] Герб
55°26′27″ с. ш. 65°20′28″ в. д.GЯO
Valdkund
Глава Elena Sitnikova[d]
Istorii da geografii
Tegemižen päiv 1679
Pind
  • 393
Высота 75
Aigvö UTC+5:00[d]
Eläjad
Eläjad
  • 302 354 чел. (2024)[2]
Lugud
Telefonan kod 3522
Počtan indeksad 640000–640032

Официальный сайт(ven.)
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Kurgan (ven.: Курган [kʊrˈgan]) om lidn da lidnümbrik Venäman suves. Se om Kurganan agjan administrativine keskuz da kaikiš suremb lidn.

Lidn om znamasine ekonomine, tedoline da kul'turine keskuz, järed transportsol'm.

Istorii

Eländpunktan aluz om pandud vl 1679 kuti Carin Lidnuz (ven.: Царёво Городище). Vspäi 1738 nimitihe Kurganan slabadaks (ven. Курганская слобода). Se sai lidnan statusad vl 1782 nügüdläiženke nimenke. Raudte tuli lidnha Čeläbinskaspäi vl 1892 kuti Transsiban pala.

Kurgan šingotase transportižel mašiništonsauvomižel (avtobusad, tesauvondan avtod, jaugvägiden toraavtod, lumisoavtod, konvejerlent), sauvondmaterialiden tegimil (elektrotehnine mašiništ, metalližed sildkonstrukcijad), zell'fabrikoil i sömtegimištol (leib, liha, maid, olud, kon'jak, südäiveded, kuiv sep).

Geografijan andmused

Lidn sijadase Uralmägiden taga, 75 m ü.m.t. keskmäižel korktusel, Tobol-jogen randoil (Irtišan bassein), hural pohjoižel randal tobjimalaz. Om penid järvid — Tobolan johtoid. Matkad Moskvhasai om 1973 km päivlaskmha orhal vai 2373 km raudtedme. Lähembaine lidn om Kurtamiš 80 km suvipäivlaskmha orhal vai 90 km avtotedme. «Irtiš»-avtote (R-254) ümbärdab lidnad pohjoižespäi.

Kurgan om lidnümbrikon üks'jäine eländpunkt.

Eläjad

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 333 606 ristitud, 318 045 eläjid oli vl 2018. Kaikiš suremb ristitišt oli 367 200 eläjad vl 1999. Läz 360 tuhad ristituid elihe ezilidnoidenke vl 2017.

Rahvahad (enamba 0,4% vl 2010): venälaižed — 91,4%, ukrainalaižed — 0,8%, totarlaižed — 0,5%, kazahlaižed — 0,4%, toižed rahvahad — 2,3%, rahvahuden ozutandata — 4,6%.

Lidnan edeližed pämehed oma Sergei Rudenko (sügüz'ku 2014 — keväz'ku 2019) i Andrei Potapov (sulaku 2019 — semendku 2021).

Transport

Avtobusad da taksid oma kundaližeks transportaks lidnas. Raudte ühtenzoitab Čeläbinskanke, Jekaterinburganke i Omskanke, mugažo Petropavlovskanke (Kazahstan). Voib sadas oiktal avtotel nenihe-žo lidnoihesai i Tümenihesai. Rahvahidenkeskeine civiline Kurgan-lendimport[3] (KRO) radab lidnan päivnouzmaiženno röunanno, tehtas passažirreisid Moskvhasai i jügureisid.

Galerei

Tetabad sündnuded

  • Maksim Fadejev (sünd. 1968) — Venäman muzikprodüser, muzikankirjutai i pajatai.
  • Jurii Gal'cev (sünd. 1961) — Venäman akt'or, parodijan artist.
  • Julija Savičeva (sünd. 1987) — Venäman estradan pajatai, aktris.

Homaičendad

Irdkosketused



Kurganan agjan lidnad
Dalmatovo | Kataisk | Kurgan | Kurtamiš | Makušino | Petuhovo | Šadrinsk | Ščučje | Šumih


Venäman Federacijan subjektoiden pälidnad
Abakan | Alauz'lidn | Anadir' | Arhangel'sk | Astrahan' | Barnaul | Belgorod | Birobidžan | Blagoveščensk | Bränsk | Čeboksarad | Čeläbinsk | Čerkessk | Čit | Elist | Gatčin | Gorno-Altaisk | Groznii | Habarovsk | Hanti-Mansiisk | Irkutsk | Iževsk | Ivanovo | Jakutsk | Jaroslavl' | Jekaterinburg | Joškar-Ola | Kaliningrad | Kalug | Kazan' | Kemerovo | Kirov | Kizil | Kostrom | Krasnodar | Krasnojarsk | Kurgan | Kursk | Lipeck | Magadan | Magas | Mahačkal | Maikop | Moskva | Murmansk | Nal'čik | Nar'jan Mar | Novosibirsk | Omsk | Orel | Orenburg | Penz | Perm' | Petropavlovsk Kamčatkal | Petroskoi | Piter | Pskov | Rostov Donal | Räzan' | Salehard | Samar | Saransk | Saratov | Siktivkar | Simferopol' | Sevastopol' | Smolensk | Stavropol' | Sur' Novgorod | Suvisahalinsk | Tambov | Tomsk | Tul | Tver' | Tümen' | Ufa | Ulan Ude | Uljanovsk | Vladikavkaz | Vladimir | Vladivostok | Volgograd | Vologd | Voronež