Čerkessk

Рувики-späi
Čerkessk
abaz.: Черкесск
kab. da čerk.: Черкесск
kar. da balk.: Черкесск
Зелёный остров.jpg
Флаг Герб
Флаг Герб
44°13′20″ с. ш. 42°03′27″ в. д.GЯO
Valdkund
Глава Q111470670?[1]
Istorii da geografii
Tegemižen päiv 1825
Pind
  • 69,8
Высота 530
Aigvö UTC+3[d]
Eläjad
Eläjad
  • 112 782 чел. (2024)[2]
Lugud
Telefonan kod 8782
Počtan indeksad 369000–369016

Официальный сайт(ven.)
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Čerkessk (ven.: Черке́сск, abaz.: Черкес къала, kab. da čerk.: Шэрджэс къалэ, kar. da balk.: Черкесск, nog.: Шеркеш шахар) om lidn da lidnümbrik Venäman suvipäivlaskmas. Se om Karačajan da Čerkesijan Tazovaldkundan pälidn.

Istorii

Eländpunktan aluz om pandud vl 1825 kuti Batalpašinskai-stanic (ven.: станица Баталпашинская) ühtennimižen redutan sijas. Stanic sai lidnan statusad vl 1931 Batalpašinsk-nimenke. Lidn nimitase nügüdläižikš vspäi 1939.

Čerkessk šingotase elektrotehnižel sarakol (vilugoitimmašiništon tehmine[3], madalvol'tine apparatur), räzintehnižiden tegesiden edheotandal, sauvondmaterialiden pästandal (cement, savič), sömtegimištol (lihanümbriradmižen produktad i konservad, mineraližen veden pakuitez), villanümbriradmižen fabrikal.

Geografijan andmused

Lidn sijadase tazovaldkundan pohjoižes. Se seižub Kuban'-jogen oiktal randal, 530 m ü.m.t. keskmäižel korktusel, Kavkazan ezimägištol. Korktused sadas 700 metrhasai. Kubanin vezivaradim om päivnouzmha lidnaspäi. Lähembaižed järedad lidnad sijadasoiš Stavropolin randas: Nevinnomissk 50 km lodeheze orhal i Jessentukad 50 km päivnouzmha orhal.

Čerkessk om lidnümbrikon üks'jäine eländpunkt.

Eläjad

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 129 069 ristitud, se om kaikiš suremb lugu kaikes aigas. Vl 2017 lidnan ristitišt oli 122 478 eläjad.

Rahvahad (enamba 1% vl 2010): venälaižed — 54,1%, karačailaižed — 16,2%, čerkesalaižed — 13,0%, abazilaižed — 8,1%, nogailaižed — 1,5%, armenijalaižed — 1,3%, toižed rahvahad — 4,6%, rahvahuden ozutandata — 1,2%.

Municipaližen ühtnikan pämez' om lidnan Duman ezimez', edeline Čerkesskan pämez' om Jevgenii Belanov (uhoku 2007 — reduku 2022). Lidnan mer (municipaližen ühtnikan Merijan pämez') om Aleksei Baskaev vn 2020 kezakuspäi. Edeline mer om Ruslan Tambijev (2011 — semendku 2020).

Transport

Avtobusad, trolleibusad da taksid oma kundaližeks transportaks lidnas.

Čerkessk-raudtestancii radab vspäi 1929. Vspäi 2009 se om lopstancijaks sarakol Nevinnomisskai-stancijaspäi, matkad sihesai om 53 km rel'savtobusal. Ende Ust'-Džegutan stancii radoi sen sarakon lopuks 18 kilometras.

Galerei

Homaičendad

Irdkosketused



Karačajan da Čerkesijan Tazovaldkundan lidnad
Čerkessk | Karačajevsk | Teberd | Ust'-Džegut


Venäman Federacijan subjektoiden pälidnad
Abakan | Alauz'lidn | Anadir' | Arhangel'sk | Astrahan' | Barnaul | Belgorod | Birobidžan | Blagoveščensk | Bränsk | Čeboksarad | Čeläbinsk | Čerkessk | Čit | Elist | Gatčin | Gorno-Altaisk | Groznii | Habarovsk | Hanti-Mansiisk | Irkutsk | Iževsk | Ivanovo | Jakutsk | Jaroslavl' | Jekaterinburg | Joškar-Ola | Kaliningrad | Kalug | Kazan' | Kemerovo | Kirov | Kizil | Kostrom | Krasnodar | Krasnojarsk | Kurgan | Kursk | Lipeck | Magadan | Magas | Mahačkal | Maikop | Moskva | Murmansk | Nal'čik | Nar'jan Mar | Novosibirsk | Omsk | Orel | Orenburg | Penz | Perm' | Petropavlovsk Kamčatkal | Petroskoi | Piter | Pskov | Rostov Donal | Räzan' | Salehard | Samar | Saransk | Saratov | Siktivkar | Simferopol' | Sevastopol' | Smolensk | Stavropol' | Sur' Novgorod | Suvisahalinsk | Tambov | Tomsk | Tul | Tver' | Tümen' | Ufa | Ulan Ude | Uljanovsk | Vladikavkaz | Vladimir | Vladivostok | Volgograd | Vologd | Voronež