Kondopoga
Кондопога | |||
karj.: Kondupohju veps.: Kondopoga ven.: Кондопога | |||
![]() | |||
| |||
Valdkund | |||
---|---|---|---|
Venäman subjekt | |||
Rajon | |||
Lidn | |||
Lidnan pämez' |
Dmitrii Sergejevič Deribin[1] | ||
Istorii da geografii | |||
Om pandud |
1563 | ||
Ezmäine johtutez |
1495 | ||
Город |
1938 | ||
Pind |
| ||
Korktuz' meren pindan päl |
60 m | ||
Aigvö | |||
Eläjad | |||
Eläjad |
| ||
Rahvahad | |||
Katoikonim |
kondopožane, kondopožanin, | ||
Lugu-identifikatorad | |||
Telefonan kod |
+7 81451 | ||
Počtan indeks |
18622x | ||
Код ОКАТО | |||
Код ОКТМО | |||
Прочее | |||
"Minun lidn"-tedokirjas | |||
| |||
| |||
diskussii • redaktiruida |
Kondopoga[Комм. 1] (ven.: Ко́ндопо́га, karj.: Kondupohju, suom.: Kontupohja) — lidn Karjalas Venämal. Kondopogan rajonan administrativine keskuz, mitte ühtenzoitase Kondopoga-lidnaha.
Koumanz' lidn Karjalas eläjiden lugumäran mödhe.
Venäman valdmehišton käskön mödhe 29. heinkud vodel 2014 № 1398-р "Monolidnoiden lugetišen vahvištoituses" Kondopoga-lidn om pandud "Venäman monopoližed municipaližed eländtahod (monolidnad) jügedemban social-elonomižen elonke"-kategorijaha[6].
Etimologii
Toponiman etimologijas oma erazvuiččed gipotezad. Jevgenii Pospelovan tedoiden mödhe kaikid realistižemb versii om mugoine, miččen mödhe ezmäine nimen pala — "kondo" — sündub karjalaižes kondii (ven.: "медведь")-sanaspäi, a "poga" — karjalaižes pohja (ven.: "дальний угол, конец залива, бухта")-sanaspäi, sikš kaiken nimen voib käta kut "kondjan čoga" (ven.: "медвежий угол")[7].
Geografii
Geografine olend
Lidn om Änižjärven Kondopogan lahten randal, lahten süvüdes, homendezbokas Suna-jogen suspäi. Pohjoižes Kondopogaspäi om Nigjärv, kuspäi lidnas päliči Änižehe mäneb Kondopogan gidroelektrostancijan kanal.
Matk Petroskoišpäi — 54 km avtomašinoiden tel libo 46 km kohtha kartad möto.
Geografine leveduz' — 62°12'. Geografine piduz' — 34°16'.
Il'mišt
Il'mišt Kondopogas om ven kontinentaline meripirdoidenke. Tal'v om pit'k, keza - lühüd da vilu.
Lidn mülüb Edahaižehe pohjoižrajonaha .
Istorii
Ezmäine johtutez eländtahos, kus nügüd' om lidn, oli vodel 1495[8].
XVI voz'sadal necil sijal seižuiba derüunad, miččed oliba tetabad enččen aigan azjbumagoiden mödhe.
XVIII voz'sadahasai Kondopogan röun mülüi Kižin pagastaha.
Vozil 1760 läz Kondopogad — Tivdia-külän rindal oli löutud mramor, mittušt saskeltihe lujas aktivižesti. Kondopoga tegihe sen sijaks, kuspäi mramor oigetihe Piterihe.
Surt rolid külän istorijas vändi raud-rudan saskelmine, sidä oigetihe tägäpäi Končezeran zavodoile
(Končezero).Vodel 1769 Kižin pagastal oli valdkundaližiden maorjiden libutand, miččed oliba Oloncan kivizavodoiden radnikad. Libutandal oliba Kondopogan volostin maorjad-ki.
Vodel 1892 Kondopogas oli 48 pertid, 300 eläjad, 2 pühäpertid, učilišče. Tägä kaikuččen voden 8.-15. sügüz'kud mäni jarmark. Rindal oli Tivdijan tetab mramoran karjer[9].
XX voz'sadan augotižeks jäl'ghe XVIII—XIX voz'sadoiden administrativiž-territorialižid reformoid Kondopogan volost' mülüškanzi Petroskoin ujezdaha Oloncan gubernijaha.
Voden 1911 tedoiden mödhe Kondopogas radoi kahten klassan zemskoje učilišče.
Sovetskii Karjala
Kezakus vodel 1920 Oloncan da Arhangel'skan gubernijoiš, kus eliba karjalaižed, oli tehtud Karjalan radkommun. Sihe mülüškanziba Petroskoi-lidn da Oloncan, Petroskoin da Povencan karjalaižed volostid.
Tehtud vodel 1921 Karjalan plankomitet (Karplan) ezmäižiš kuiš zavodi vedäda paginad Öbokan sauvondkomissijanke (1921 RSFSRan rahvahaližiden komissaroiden nevondišt vahvišti sauvondprojektad. No sömtavaroiden krizisan da maorjiden libutandan taguiči sauvondplan sirdihe pol'he.
Kezal 1923 Karjalan radkommun oli vajehtadud Avtonomižeks Karjalan Sovetskijaks Socialistižeks Valdkundaks. Siloi voden 1923 keskuses Karjalan Sovnarhoz tegi Kondopogan sauvondprojektan administracijad; rad zavodihe elokus. Lopta projektad tahtoitihe elokuks vodeks 1926. No sikš ku ei olend rahoid projektan pästamine eloho jätksi vodhesai 1929 — Gidroelektrostancijan sauvomine oli loptud voden augotišes, a cell'ulozno-bumagan kombinatan sauvomine völ möhemba.
29. elokud vodel 1927 Avtonomižen Karjalan SSRan jagamine ujezdoikš oli heittud. Ujezdoiden sijoile tuliba rajonad. Petroskoin ujezdan Kondopogan volostiš oli tehtud Kondopogan rajon. kondopoga-radpos'olk tegihe rajonkeskuseks.
Vodelpäi 1931 Kondopoga-külä — Avtonomižen Karjalan SSRan Kondopogan rajon keskuz.
Vozil 1932—1936 radoi kondopogan kalazavod[11].
Vodel 1938 Kondopoga tegese lidnaks.
Voinvoded
Suren Kodiman voinan aigan lidn oli suomalaižiden voiskiden valdas 3. kül'mkuspäi vodelpäi 1941 da oli pästtud 28. kezakud vodel 1944 Karjalan frontan voiskiden abul Süvär'-Petroskoin operacijan aigan.
Lidn jäl'ghe voinad
Vozil 1950 Kondopoga oli nimitadud Vsesojuznijaks komsomoližeks aktivižeks sauvotuseks.
Venäma
Elokun lopus — sügüz'kun augotižes vodel 2006 Kondopogas oli tora erazvuiččiden rahvahiden keskes (sü — čečencad surmitiba kaks' lidnan eläjad). Necen azjtegon polhe äjan pagištihe lehtmehiden da rahvahan keskes. Tüništoiti rahvast vaiše OMONan ližavägi Petroskoišpäi, čečencoiden ajamine lidnaspäi da lidnan eläjiden tabatamine.
Valdkundanznam
Lidnan valdkundanznaman ezmäižen variantan tegi Petroskoin inžener V. V. Hakala vodel 1983 — nece oli vauged bumagan rulon da elektrolapm geral'dikščitan sinivauvhal tagamal da rusked äičoganik, kus oli ozutadud vihand kuz' da päiv, konz Kondopoga-lidn tegihe lidnaks. Nece projekt ei olend vahvištadud[12][13].
Nügüdläižel aigal valdkundanznamaks kävutadas Kondopogan rajonan valdkundanznam, mitte oli vahvištadud vodel 1999 (avtor — I. R. Kabanova).
Valdkundanznamas om geral'dine ščit, kus om ozutadud: huralpäi — Uspenjan pühäpert', oiktaspäi — kaks' kuzed kal'l'ol, alapoles — lanktunu veden joksmuz', mitte om Kivač-vezilanktusen simvol.
Vodel 2011 Kondopogan lidn sanui konkursas lidnan valdkundanznaman tegemižen mödhe[14][15]. Uspenjan pühäpert', mitte om ozutadud valdkundanznamas, paloi 10. elokud vodel 2018[16].
Eläjad
1933 | 1937 | 1939[17] | 1959[18] | 1967[19] | 1970[20] |
---|---|---|---|---|---|
3833 | ↗10 875 | ↗13 374 | ↗16 060 | ↗23 000 | ↗27 908 |
1979[21] | 1989[22] | 1992[23] | 1996[24] | 1998[25] | 2000[26] |
↗35 198 | ↗36 365 | ↗37 400 | ↘36 700 | →36 700 | →36 700 |
2001[27] | 2002[28] | 2003[29] | 2005[30] | 2006[31] | 2007[32] |
→36 700 | ↘34 863 | ↗34 900 | ↘34 400 | ↘34 100 | ↘33 850 |
2008[33] | 2009[34] | 2010[35] | 2011[36] | 2012[37] | 2013[38] |
↘33 700 | ↘33 443 | ↘32 987 | ↗33 000 | ↘32 415 | ↘31 962 |
2014[39] | 2015[40] | 2016[41] | 2017[42] | 2018[43] | 2019[44] |
↘31 646 | ↘31 501 | ↘31 203 | ↘30 802 | ↘30 299 | ↘29 735 |
2020[45] | 2021[46] | ||||
↘29 128 | ↘25 851 |
Venäman rahvahan kirjutamižen tedoiden mödhe vodel 2020, 1. redukuks vodel 2021 eläjiden lugun mödhe lidn oli sijal 1118 [47] Venäman lidnoiden keskes[48].
Rahvahad
Rahvahiden lugumär vodel 1926:
Rahvahad | 1926[49] | |
---|---|---|
lugu | % | |
Kaikes | 2608 | 100 |
Venälaižed | 2275 | 87,23 |
Karjalaižed | 130 | 5,71 |
Suomalaižed | 101 | 3,87 |
toižed | 102 | 3,91 |
Rahvahiden lugu Venäman rahvahan kirjutamižen voden 2020 tedoiden mödhe[50]:
Rahvaz | Lugumär, rist. | Pala |
---|---|---|
Venälaižed | 23 045 | 89,15 % |
Karjalaižed | 663 | 2,56 % |
Belorusad | 376 | 1,45 % |
Suomalaižed | 248 | 0,96 % |
Ukrainalaižed | 153 | 0,59 % |
Vepsläižed | 42 | 0,16 % |
Azerbaidžancad | 31 | 0,12 % |
Pol'akad | 29 | 0,11 % |
Arm'anad | 29 | 0,11 % |
Toižed[51] | 1235 | 4,79 % |
Kaikes | 25 851 | 100,00 % |
Lidnan pämehed
Kondopogan lidnan pämehed (eläjad valičeba):
- Vozil 1994—1998 Kondopogan pämez' — Andrei Andrejevič Kriger[52].
- Vozil 1998—2006 — Aleksandr Ivanovič Turkeničev (iče läksi).
- Vozil 2006—2009 — Anatolii Mihailovič Papčenkov[53].
- Vozil 2009—2018 — Valerii Ivanovič Anhimov.
- Vodelpäi 2018 Dmitrii Aleksandrovič Zacepin — Kondopogan pämez', Nevondišton pämez'. Sügüz'kuspäi vodelpäi 2018 Kondopogan administracijan vald om anttud Kondopogan rajonan administracijale, siš om sanutud Rajonan käskkirjan kirjuteses 35, palas 1.1[54].
- 20. redukuspäi vodelpäi 2022 — nügüdehesai Dmitrii Sergejevič Deribin[55].
Ekonomik
Tegeližuz'
Lidnan päzavod — Kondopogan cel'l'ulozno-bumagan kombinat . Vanhemb kombinat rajonas — OAO "Kondopogan mectegeližuden elomišt" — om tehtud 9. elokud vodel 1929. Rajonas mugažo radab Kondopogan municipaline äipoline elon-kommunaližen elomišton predprijatii, АО "Kondopogan mec-ekspotnii zavod", АО "Kondopogan lespromhoz", PAO "TGK-1" Kondopogan gidroelektrostancii.
Vodel 1966 Kondopogan cel'l'ulozno-bumagan kombinatan tavaroile om anttud Valdkundaline ladunznam. 4. vilukud vodel 1971 SSSRan ülembaižen Nevondišton käsköl S. M. Kirovan nimel Kondopogan cel'l'ulozno-bumagan kombinat om pauklahjoitud Leninan ordenal. 11. uhokud mäni miting, miččel pagištihe Kondopogan bumagas kut parahimas Venämal da völ se oli odvemb kaikid. 23. redukud vodel 1992 Kondopogan cel'l'ulozno-bumagan kombinat om vajehtadud ОАО "Kondopoga".
23. tal'vkud vodel 1966 Valdkundaline laudkund allekirjuti azjbumagan, miše om pästtud radho "Kondopožstroi"-trest - zavod raudbetonan tehmusiden tegemižen mödhe Kondopoga-lidnas.[56]
4. vilukud vodel 1967 zavodi rata ceh kivi salamižen täht Kondopogan pegmatitovan zavodal.
30. tal'vkud vodel 1971 zavodi rata Kondopogan kivitegemižen zavod – kompleks granitan da mramoran tegemižen mödhe.
31. keväz'kud vodel 1972 zavodi rata Kondopogan šungitzavod. Vodes zavod pästi 400 tuhad kubometrad ščebn'ad da 80 tuhad kubometrad letked. Vodel 1983 zavod sai pakičusen tehta granitplitad Pragan metron stancijoiden täht.
28. tal'vkud vodel 2004 zavodi rata uz' magistraline gazoprovod Petroskoi-Kondopoga, miččen piduz' om 63 km. Nece tugezi kombinatad rata paremba.
Ajamed
Raudte
Päliči lidnas mäneb okt'abr'skan raudte — 454 km, Kondopoga, Nigozero - stancijad. Kondopoga-stancijal radab raudtevokzal (Privokzaline avoinird).
Lidnoiden da küliden keskes ajaba pojezdad Petroskoi-stancii — Medvežja Gora-stancii da päinvastoin (kaks' kerdad päiväs).
Lidnad siriči mäneba pojezdad Murmanskaspäi da Murmanskaha.
Avtobusad
Avtovokzalaspäi (Privokzaline avoinird) lähteba avtobusad Petroskoihe. Paiči necidä avtobusad ajaba Kondopogaspäi sen läheližihe külihe, mugažo Medvežjegorskaha, Segežaha da Pudožaha.
Avtobusad ajaba lidnadme.
Veziajamed
Veziajamed Kondopogas oliba sovetskijan aigan (voi ajada sarile Sandal-järvedme) da voi ajada Kižile Änižjärvedme.
Openduz
Päopendust kondopoga-lidnas školoiš № 1, 2, 3, 6, 7, 8. Ližaopendust lapsed voiba sada taideh-, muzik- da sportžkoloiš, Kondopogan taidehdvorcas, sportdvorcas, Lapsiden da norišton sädandpertiš, Kondopogan sädandkeskuses, "Desantnik"-voin-sportklubas da toižiš organizacijoiš.
- Keskmäšt professionališt opendust voib sada Kondopogan tehnikumas (enzne profučilišče № 15).
- Kondopogan olimpikvaran valdkundaližes učiliščas.
Kul'tur
Kondopogan päscen — Taidehdvorec, mitte oli avaitud vilukus vodel 2000 jäl'ghe restavracijad. Aigemba nece oli Kondopogan bumažnikoiden kul'turpert'. Sen zalas om pandud organ[57].
Radab kodiröunan muzeiKondopogan agjan muzei[59], mitte oli avaitud vodel 1984 (muzejan tegii — Karjalan ASSRan arvostadud opendai Sergei Šežemskii). Muzejan eksponatoiden keskes oma mankaivatusiden löudandad, belogorodan mramoran ozutesed, karjalaižiden eläjiden radkalud, fotokuvad da azjbumagad lidnan da rajonan istorijan mödhe, Suren Kodiman voinan kalud da azjbumagad, karjalaižiden mastriden taidehkuvad da grafik.
Lidnas radab Kondopogan rajonan keskuzkirjišt Boris Kravčenkon nimel[60], küliš oma ičeze kirjištod. Keskuzkirjišt ühtenzoitab kaikid penembid kirjištoid, miččed oma kondopogan rajonas.
Tal'vkus vodel 2001 lidnas om tehtud kariljonad — arhitekturan kompozicijad, kus om 23 čuhust, ned vändaba tedomašinan programman abul erazvuiččed melodijad. Kariljonad lahjoiči lidnale Gollandii[61].
Uskond

Kondopogas päuskond om ortodoksine. Vodel 1774 oli sauvdud Uspenjan pühäpert' (paloi 10. elokud vodel 2018)[16][62]. Lidnan ortodoksine päpühäpert' — Pühän Bogorodican Raštvoiden pühäpert'[63]. Mugažo radab Sretenin pühäpert', mitte vozil 1995-2009 oli üksjaine pühäpert' Kondopogas. Kaik ortodoksižed pühäpertid mülüba Petroskoin da Karjalan jeparhijaha Venäman ortodoksižehe pühäpertihe (Moskvan Patriarhat)[64].
Vozil 1949—1950 Karjalaiž-Suomalaižen SSRan aigan tuli tänna äi inkeriläižid, erased kudambišpäi jäiba elämaha Kondopogaha. Tulnuziden uskond oli lüteriläine. Vodel 1990 oli registriruitud Kondopogan jevangelii-lüteriläižes Ingrijan pühäpert'. Vodeks 2004 oli sauvdud lidnas lüteriläine pühäpert'. Nece om suremb Karjalas lüteriläine pühäpert'[65][66].
Sport
Kondopogas radab Jäkeskuz da Sportkeskuz. Jäkeskuz oli avaitud 12. tal'vkud vodel 2001 da sihe mülüb 1850 kacujad[61].
Ezmäine jaugmäčun sportsebr Kondopogas oli tehtud vodel 1918 azotkislotan zavodan sauvomižen kontoras. Vodel 1924 oli tehtud Kondstrojan jaugmäčun sebr[67]. Vodelpäi 1997 lidnas radab "Kondopoga"-jaugmäčun klub (navedijoiden keskes). Vodel 2001 sportjouk tegihe parahimaks Venäman Öbokan pervenstvon turniras jaugmäčun navedijoiden keskes.
Vozil 1960 Kondopogas oli kehitoitud jämäčunvänd. "Bumažnik"-sportsebr vodel 1962 tegihe Karjalan čempionaks, ühtni Sovetskijan Sojuzan čempionatoihe[68].
Vodel 1979 Kondopogas radoi jaht-sebr, mäni purehregat Kondopogan lahtes[69].
Vodelpäi 1951 radab olimpikvaran sportškol Anatolii Šelgačovan nimel (hihtämine suksil).
Lidnas om ujumišt, urokad mäneba sportškolas nomer 2, sigä om jo vaumitud Karjalan sportmehid ujumižen mödhe[70].
Redukuspäi vodespäi 2012 vodhesai 2015 lidnas vändi VHLan sportjouk VMF - VMF-Karjala - SKA-Karjala, vozil 2015—2016 vändi MHL-B sportjouk SKA-Karjala[71], vozil 2019/20 NMHLan pervenstvos vändi GUOR Karjala sportjouk[72], vozil 2020/21 sportjouk Kondopogaspäi pörzihe SKA sistemaha da sai SKA GUOR Karjala nimen[73]. Vodelpäi 2022 SKA Karjala sportjouk vändab MHLas[74].
Istorijan da kul'turan muštpachad, muštlaudad
- Sovetskijoiden soldatoiden vellidenkaum, ked koliba vointoroiš kondopogas Suren Kodiman voinan aigan. Om mahapandud ühthe kaumha Karjalan frontan 318 soldatad da oficerad[75].
- Muštpacaz sovetskijoiden soldatoiden-pästnikoiden muštoks — om pandud sügüz'kus vodel 1974 — 45-millimetrine artillerijan azeg betonpohjal[76].
- Muštpacaz G. R. Deržavinan muštoks Proletarskaja irdal. Om avaitud vodel 1997.[77][78]
- Muštpacaz M. I. Kalininan muštoks Kalininan prospektal.
- "Jä da lämoi"-muštznam ei edahan Olimpikvaran učiliščaspäi, mitte oli avaitud vodel 2021 da oli omištadud Vitalii Federmesserale[79].
- Muštpacaz — lahj lidnale suomalaižiš biznesmehišpäi kivitegemižen ühthižradon muštoks.
- Muštpacaz V. I. Leninale.
- Muštpacaz röunradnikoile vointetabuden puištos[80].
- "Kondopoga — sebruden da ühthižradon territorijan" znam.
- Muštlaud G. J. Pudiševan muštoks Kalininan prospektal, pertiš 4[81].
- Muštlaud opendajan S. V. Šezemskijan muštoks Šezemskijan irdal, pertiš 2[81].
- Muštlaud Kondopogan CBKan pämehen V. A. Federmesseran (1989-2008) muštoks Sovetoiden irdal, pertiš 22[81].
- Muštlaud Kondopogan CBKan pämehen V. M. Holopovan (1955-1982) muštoks Proletarskajan irdal, pertiš 23[81].
- Muštlaud oiktusiden kaičijoiden A. S. Morgunan, A. V. Nikolajevan da G. U. Stasilovičan muštoks sovetoiden irdal, pertiš 39а, ked koliba radol[81].
- "Stalingrad" da "Sevastopol'"-muštlaudad pertiš 8 da 18, miččed kaitihe Suren Kodiman voinan aigan М. Gor'kovan irdal[81]
- Muštlaud Proletarskaja-irdal pertiš 23 lidnan sündundpäivän muštoks[81].
- Muštlaud Proletarskaja-irdal pertiš 23 bumagfabrikan sauvondan muštoks[81].
- Muštlaud Proletarskaja-irdal pertiš 14 voingospitalin muštoks školas № 1[81].
- Muštlaud Proletarskaja-irdal pertiš 29 "Bol'ševik"-partizanotr'adan muštoks[81].
- Venän Pohjoižen kaikid suremb keskaigan nekropol' XII-XVIII voz'sadoiden kaumoidenke palanu Uspenjan puižen pühäpertin al[82].
Melentartuisijad
- Kondopogas Änižjärven randal oli puine šatrovii Uspenjan pühäpert', mitte oli sauvdud vodel 1774, restavroitihe vozil 1927 da 1950. Pühäpert' oli letud Kižin libutandan amptud rahvahan muštoks, kus oliba mugažo Kondopogan volostin maorjad. Pühäpert' paloi kogonalaz 10. elokud vodel 2018[16][62]. Karjalan valdmehed pätiba udessündutada necidä unikališt puižen arhitekturan muštpachad, idejad tugezi Karjalan jeparhii-ki[83]. Pühäpertin udessündutamižen projekt semendkus vodel 2020 sai hüvid arvostelusid valdkundaližes istorik-kul'turižes azjtarkištuses[84]. Palanu pühäpertin restavracijan projektan aigan arheologad tegeba kaišendkaivatusid vodelpäi 2019. Niiden aigan tedomehed löuziba Uspenjan pühäpertin al aigemba tundmatomad manpalad, oppiba sidä da tegiba ühthevedoid, miše tägä oli lujas sur' nekropol', tedomehed löuziba enamba 60 keskaigan Karjalan eläjiden jändust[82].
- Lidnas om kaks' kariljonad 23 da 18 kellonke. Ned oli pandud vodel 2001. Kariljonad oli tehtud Niderlandoiš (suremban kariljonan tegi"Petit & Fritsen"-firm) Kondopogan cell'ulozno-bumagan kombinatan pakičusen mödhe.
Kondopoga-lidnan arvostadud eläjad
- Federmesser Vitalii Aleksandrovič (1940—2007), vozil 1989-2008 Kondopogan cell'ulozno-bumagan kombinatan pämez'[85].
Sel'genzoitused
- ↑ Lidnan karjalaine nimi ühtenzoitab kaks' sanad[3], sikš paineg pandas ezmäižele tavule molembas sanas (Kóndupòhju); mugažo änestadas lidnan suomalaine Kóntupòhja-nimi.
Karjalas venän kelel lidnan nimes paineg mugažo om ezmäižele tavule. Toižiš regionoiš se sanutas paksumba muga, miše paineg om koumandele tavule, sikš ku tobjimalaz nel'l'tavuižiš sanoiš paineg pandas venän kelel koumandele tavule[3][4]. Normativižes "Venän kelen ičeze nimiden vajehnikas" F. L. Agejenko ozutab päpaineg koumandele tavule i ližapaineg — ezmäižele[5].
Homaičendad
- ↑ Kondopogan lidn
- ↑ 1 2 https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/tab-5_VPN-2020.xlsx
- ↑ 1 2 Елена Геккина. Кондопога, кондопожане, кондопожский . Культура письменной речи. Дата обращения: 18 sulakud 2020. Архивировано 16 keväz'kud 2015 года.
- Муллонен И. И. Борьба за топонимы . Республика (6 kezakud 2018). Дата обращения: 15 kezakud 2018. Архивировано 15 kezakud 2018 года.
- ↑ Агеенко Ф. Л. Кондопога // Словарь собственных имён русского языка. — Электронное издание. — Грамота.Ру, 2011.
- ↑ Распоряжение Правительства РФ от 29 июля 2014 года № 1398-р «Об утверждении перечня моногородов» . Дата обращения: 24 uhokud 2016. Архивировано 15 kezakud 2016 года.
- ↑ Поспелов, 2008, с. 242.
- ↑ Официальный сайт Администрации Кондопожского муниципального района, город Кондопога . Дата обращения: 16 tal'vkud 2008. Архивировано из оригинала 15 sulakud 2008 года.
- ↑ ЭСБЭ. Кондопожская губа
- ↑ Каскад Сунских ГЭС. Каскад Сунских ГЭС в производственном комплексе ПАО «ТГК-1» в Республике Карелия (рус.). Сайт ПАО «ТГК-1».
- ↑ Карелия: энциклопедия: в 3 т. / гл. ред. А. Ф. Титов. Т. 3: Р — Я. — Петрозаводск: ИД «ПетроПресс», 2011. С. 48—384 с.: ил., карт. ISBN 978-5-8430-0127-8 (т. 3)
- ↑ Новая кондопога. 1983. 23 апреля
- ↑ Проект герба Кондопоги . Дата обращения: 2 sügüz'kud 2011. Архивировано из оригинала 3 kül'mkud 2013 года.
- ↑ Кондопожское городское поселение объявляет конкурс . Дата обращения: 2 sügüz'kud 2011. Архивировано 14 kül'mkud 2012 года.
- ↑ Кондопоге придумают герб . Дата обращения: 16 tal'vkud 2008. Архивировано 25 heinkud 2012 года.
- ↑ 1 2 3 Пожар полностью уничтожил старинную церковь в Кондопоге — удручающие кадры последствий . Пятый канал. Дата обращения: 11 elokud 2018.
- ↑ http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_pop_39_3.php .
- ↑ http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus59_reg2.php .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus70_reg2.php .
- ↑ http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus79_reg2.php .
- ↑ http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus89_reg2.php .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.perepis2002.ru/ct/doc/1_TOM_01_04.xls .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.gks.ru/bgd/regl/B08_14s/IssWWW.exe/Stg/sz/01.htm .
- ↑ http://www.gks.ru/bgd/regl/B09_109/IssWWW.exe/Stg/d01/tabl-21-09.xls .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/Documents/Vol1/pub-01-11.xlsx .
- ↑ http://www.MojGorod.ru/r_karelija/kondopoga/index.html .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2012/bul_dr/mun_obr2012.rar .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2013/bul_dr/mun_obr2013.rar .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2014/bul_dr/mun_obr2014.rar .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2015/bul_dr/mun_obr2015.rar .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2016/bul_dr/mun_obr2016.rar .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2017/bul_dr/mun_obr2017.rar .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2018/bul_dr/mun_obr2018.rar .
- ↑ http://www.gks.ru/free_doc/doc_2019/bul_dr/mun_obr2019.rar .
- ↑ https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/CcG8qBhP/mun_obr2020.rar .
- ↑ https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/tab-5_VPN-2020.xlsx .
- ↑ с учётом городов Крыма
- ↑ Таблица 5. Численность населения России, федеральных округов, субъектов Российской Федерации, городских округов, муниципальных районов, муниципальных округов, городских и сельских поселений, городских населенных пунктов, сельских населенных пунктов с населением 3000 человек и более (XLSX).
- ↑ Бюллетень Ленинградского областного отдела статистики № 20. Апрель — июнь 1928 г.
- ↑ Итоги Всероссийской переписи населения 2020 года. Том 5. Национальный состав и владение языками. Таблица 1. Национальный состав населения
- ↑ Абхазы (3), Арабы (2), Ассирийцы (2), Болгары (4), Буряты (2), Вьетнамцы (2), Гагаузы (1), Греки (1), Грузины (5), Даргинцы (3), Евреи (5), Казахи (4), Киргизы (7), Китайцы (1), Коми (10), Корейцы (3), Курды (1), Латыши (3), Литовцы (21), Марийцы (6), Молдаване (11), Мордва (11), Немцы (7), Осетины (7), Саамы (1), Таджики (2), Татары (21), Туркмены (1), Удмурты (5), Узбеки (11), Финны-ингерманландцы (7), Цыгане (10), Чеченцы (23), Чуваши (21), Эстонцы (2), Указавшие другие ответы о национальной принадлежности (159), Нет национальной принадлежности (13), Лица, в переписных листах которых национальная принадлежность не указана (844)
- ↑ Кригер Андрей Андреевич - Правительство Республики Карелия . gov.karelia.ru. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано из оригинала 11 elokud 2018 года.
- ↑ Анатолий Папченков стал главой Кондопожского городского поселения . Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано 16 heinkud 2017 года.
- ↑ Администрация Кондопожского муниципального района|https://kmr10.ru/MSU/OMSUKMR/administratsiya-kmr/
- ↑ Местное самоуправление. Кондопожский муниципальный район|https://gov.karelia.ru/power/local_government/kondopoga/
- ↑ История города Кондопоги
- ↑ Карелия N 44 (28 апреля 2009): Карелия: годы и люди: Будни великих строек . www.gov.karelia.ru. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано из оригинала 4 keväz'kud 2016 года.
- ↑ Музей Кондопожского края . www.museum.ru. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано 11 elokud 2018 года.
- ↑ Музей Кондопожского края . Архивировано 14 kül'mkud 2012 года., Администрация Кондопожского района
- ↑ Кондопожская центральная районная библиотека им. Б.Е. Кравченко . libkond.karelia.ru. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано 11 elokud 2018 года.
- ↑ 1 2 Календарь знаменательных дат Карелии — декабрь 2021 года . Дата обращения: 12 tal'vkud 2021. Архивировано 6 tal'vkud 2021 года.
- ↑ 1 2 Огонь полностью уничтожил Успенскую церковь XVIII века в Карелии . Interfax.ru (10 elokud 2018). Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано 10 elokud 2018 года.
- ↑ Кондопога строит храм . Дата обращения: 17 kezakud 2019. Архивировано 5 kezakud 2019 года.
- ↑ Храмы и приходы Петрозаводской и Карельской епархии РПЦ (Московский Патриархат) . Дата обращения: 17 tal'vkud 2011. Архивировано 6 keväz'kud 2011 года.
- ↑ Andrew Heninen. Лютеранская церковь в Кондопоге . heninen.net. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано 30 sulakud 2018 года.
- ↑ Евангелическо-лютеранская церковь Ингрии на территории России (ЕЛЦИ) - Правительство Республики Карелия . www.gov.karelia.ru. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано из оригинала 12 elokud 2018 года.
- ↑ Новая футбольная команда // Красная Карелия. 1924. 1 июля
- ↑ С победой // Ленинская правда. 1962. 25 января
- ↑ Парусная регата в Кондопоге//Ленинская правда. 1989. 30 сентября
- ↑ В Кондопоге после реконструкции открылся физкультурно-оздоровительный комплекс . Дата обращения: 3 redukud 2022. Архивировано 3 redukud 2022 года.
- ↑ «СКА-Карелия» проведет свои первые матчи в Ледовом Дворце в Кондопоге . Дата обращения: 9 sügüz'kud 2015. Архивировано из оригинала 11 elokud 2018 года. (недоступная ссылка)Категория:Рувики:Статьи с нерабочими ссылками
- ↑ Хоккейный клуб «ГУОР Карелия» готовится к старту Первенства Национальной молодёжной хоккейной лиги . Дата обращения: 16 sügüz'kud 2019. Архивировано 8 elokud 2020 года.
- ↑ ГУОР Карелия – новая команда в системе СКА . Дата обращения: 30 redukud 2020. Архивировано 3 kül'mkud 2020 года.
- ↑ СКА-Карелия . Дата обращения: 3 redukud 2022. Архивировано 10 elokud 2022 года.
- ↑ Братская могила советских воинов » Объекты историко-культурного наследия Карелии (англ.). monuments.karelia.ru. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано 14 elokud 2018 года.
- ↑ Памятник советским воинам-освободителям » Объекты историко-культурного наследия Карелии (англ.). monuments.karelia.ru. Дата обращения: 11 elokud 2018. Архивировано 14 elokud 2018 года.
- ↑ Памятники Кондопоги . Дата обращения: 22 semendkud 2021. Архивировано 22 semendkud 2021 года.
- ↑ Церемония открытия памятника русскому поэту . Дата обращения: 22 semendkud 2021. Архивировано 4 keväz'kud 2021 года.
- ↑ Памятный знак «Лёд и пламя» открыли в Кондопоге . Дата обращения: 1 kezakud 2021. Архивировано 2 kezakud 2021 года.
- ↑ Сквер воинской славы открыли в Кондопоге . Дата обращения: 22 semendkud 2021. Архивировано 22 semendkud 2021 года.
- ↑ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Мотова Е. Наша кондопожская земля // Авангард. 2021. 19 мая
- ↑ 1 2 В Карелии археологи обнаружили средневековый некрополь под сгоревшим храмом, ТАСС Наука (13 kezakud 2024).
- ↑ Думали, что потеряли навсегда. Оказалось, что Успенский храм в Кондопоге можно спасти . ТАСС (1 kül'mkud 2018). Дата обращения: 25 semendkud 2020. Архивировано 28 vilukud 2021 года.
- ↑ Проект сгоревшей Успенской церкви в Карелии прошел историко-культурную экспертизу . ТАСС (25 semendkud 2020). Дата обращения: 25 semendkud 2020. Архивировано 3 kezakud 2020 года.
- ↑ Почетные граждане Республики Карелия
Literatur
- Кондопога. [Сост. А. В. Войцеховская] — Петрозаводск, Госиздат КАССР, 1958. — 12 с.
- Юргенс Б. А. Большая Кондопога. — Петрозаводск, Госиздат, КАССР, 1960. — 88 с.
- Кондопога. [Сост. Н. И. Горбачева] — Петрозаводск, Карел. кн. изд., 1964. — 33 с.
- Востряков А. П. Кондопога. — Петрозаводск: «Карелия», 1975. — 127 с.: ил. — (Города и районы Карелии)
- Кондопога: Очерки истории и культуры края / В. А. Карелин и др. — Петрозаводск: «Карпован сизарексет», 1996. — 127 с.: ил.
- Самсонов В. А. Записки кондопожанина: Очерки о людях, жизни и природе. — Кондопога: Б.и., 1997. — 129 с.
- Кондопога: Рек. указ. лит. / Гос. публ. б-ка КАССР; Сост.: О. П. Кошкина, Т. В. Терпугова. — Петрозаводск: Б. и., 1986. — 40 с. — (Города Карелии).
- Пудышев Г. Я. Кондопога изначальная. — Петрозаводск: Скандинавия, 2011. — 518 с.: ил., карты, табл., фот.
- Поспелов Е. М. Географические названия России. Топонимический словарь. — М.: Астрель, АСТ, 2008. — 523 с. — 1500 экз. — ISBN 978-5-17-054966-5.
Tarkendused
- Официальный сайт администрации Кондопожского муниципального района
- Сайт Кондопожского городского поселения Архивная копия от 29 semendkud 2016 на Wayback Machine
- Жемчужина Карелии. Кондопога
- МУ «Центральная районная библиотека» имени Б. Е. Кравченко
- Топографические карты
- Информационно-справочный портал города Кондопога . Архивировано из оригинала 3 heinkud 2013 года.