Ivan Meškov

Рувики-späi
Ivan Andrejevič Meškov
Meškov.jpeg
Sündundpäiv 3. sügüz'kud 1910(1910-09-03)
Sündund sija Kursk
Kolendpäiv 3. redukud 1943(1943-10-03) (33 vot)
Kolend sija Uded Petrovcad-külä, Višegorodskijas röunas, Kijevan agj, Ukraina
Rahvahuz’  SSSR
Voiskiden sugu
Пехота
Služban voded 1931—1938
1941—1943
Služban nimi
Старший лейтенант
Torad/voinad Sur' Kodiman voin
Pauklahjad da premijad
Sovetskijan Sojuzan Geroi
Leninan orden

Ivan Andrejevič Meškov (ven.: Ива́н Андре́евич Мешко́в)) (3. sügüz'kud vodel 1910, Kursk — 3. kül'mkud vodel 1943, Uded Petrovcad-külä, Ukraina) — Sovetskijan Sojuzan Geroi, ambundan polkan bataljonan ohjandajan varapämez', vanhemb leitenant[1].

Elostarin

Sündui radnikan kanzas, lopi augotižškolan.

Vodel 1931 om kuctud Rad-maorjan Rusttaha Armijaha, služi Karjalan maröunan voiskpaloiš.

Vodel 1938 om demobiliziruidud, radoi avtotandrehel Kursk-lidnas. VKP(b)-partijan ühtnik vodelpäi 1939.

Sulakus vodel 1941 om udes kuctud armijaha, oigetud aviacijan norembden leitenantoiden kursoile, tegihe lendai-istrebiteläks. Ei hätken služi aviacionižes palas Pohjoižel Kavkazal.

Jäl'ges kovad hibjan satatust da gospitalid oli heitud aviacijan radolpäi, jäl'ges openzihe ambundan voiskpaloiden ohjandajiden kursoil i sügüz'kus vodel 1943 oli oigetud Voronežskijale frontale, om Kurskijan vointoran ühtnik.

Ehtates Dnepr-joges päliči 2. kül'mkud vodel 1943 bataljonan ohjandajan varapämez' 342. ambundan polkan 136. ambunddivizijan 38. armijan vanhemb leitenant Ivan Meškov, vajehti batal'jonan ohjandajad, batal'jonan voisvägil oti kaks' jonod vihanikoiden haudoid da pidi placdarman, vastusti vihanikoiden vointacindoid, kuni tuliba pävoisväged. Kaks' kerdad oli ranitud, kaiken jäi vointoras. Om riktud 3. kül'mkud vodel 1943.

Rohktudes da geroizmas ehtates Dnepr-joges päliči da placdarman pidändas om arvostadud Sovetskijan Sojuzan Geroi nimel. SSSRan Ülembaižen Nevondišton prezidiuman käsköl «Rusttan Armijan generaloiden, oficeroiden, seržantoden da saldatoiden joukun Sovetskijan Sojuzan Geroj nimen andandas» 10. vilukud vodel 1944 ”hüväs vointegendoiden tegemižes frontal nemcoiden vihanikoiden vasthapäi da rohktudes” anttihe Sovetskijan Sojuzan Gerojan nimen jäl’ghe surmad, Leninan ordenan da "Kuldaine Tähthaine"-medalin[2].

Om pandud maha Borispol'skijan röunan Velliden kaumaha Kijevan agjas Ukrainal.

Kanz

  • Ak — Anastasia Sem'onovna Meškova (F'odorova), radoi augotižškolan opendajan Karjalan ASSRan Kolatsel'ga-küläs, poig — Jevgenii.

Mušt

Sovetskijan Sojuzan Gerojoiden galerei
Petroskoiš Antikainenan da Rusttan irdoiden rajonas
Галерея героев советского союза.петрозаводск.jpg

I. A. Meškovan modkuva om pandud Sovetskijan Sojuzan Gerojoiden galerejaha, mitte oli avaitud vodel 1977 Karjalan pälidnas Petroskoiš Antikainenan da Rusttan irdoiden rajonas.

Homaičendad

  1. Карелия: энциклопедия: в 3 т. / гл. ред. А. Ф. Титов. Т. 2: К — П. — Петрозаводск: «ПетроПресс», 2009. — 464 с.: ил., карт. ISBN 978-5-8430-0125-4 (т. 2) — стр. 216.
  2. Указ Президиума Верховного Совета СССР «О присвоении звания Героя Советского Союза генералам, офицерскому, сержантскому и рядовому составу Красной Армии» от 10 января 1944 года // Ведомости Верховного Совета Союза Советских Социалистических Республик : газета. — 1944. — 19 vilukud (№ 3 (263)). — С. 1.

Literatur

Tarkendused