3. sügüz'kud

Рувики-späi


Sügüz'ku
Ez To Ko Ne Vi So
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          
2025. voz'

3. sügüz'kud (ven.: 3 сентября) — 246. voden päiv (247. päiv visokosnijas vodes) Grigorianan kalendarin mödhe. Voden lophusai om 119 päiväd. Petroskoiš ☀️Päiväine nouzeb 5 časud 38 minutad homendest, laskese 19 časud 46 minutad ehtad. Päivän piduz' 🕒 14 časud 8 minutad. 🌔 Kaznu kudmaine (kun igä 10.20 päiväd).

Vodhesai 1582 15. redukuhusai — 3. sügüz'kud Julianan kalendarin mödhe, vodelpäi 1582 15. redukuspäi — 3. sügüz'kud Grigorianan kalendarin mödhe.

XX da XXI — voz'sadoil sättub 21. elokule Julianan kalendarin mödhe.

Praznikad da muštpäiväd

  •  Vägestusen päiv Japonjan päl, Terrorizman vastustusen päiv (ven.: День победы над Японией).
    •  Vägestusen päiv Japonjan päl (ven.: День победы над Японией).
  •  Avstralii — Flagan päiv (ven.: Флаг Австралии).
  •  Katar — Ripmatomuden päiv (ven.: День независимости).
  •  Kitai — Vägestusen päiv Japonjan päl (ven.: День победы над Японией).
  •  San-Marino — Valdkundan päiv (ven.: День основания республики).

Nimipäiväd

Ortodoksižed: Avramii, Agapii, Aleksandr, Ignatii, Pavel, Pist, Rafail, Faddei, Vassa, Marfa.

Azjtegod

  • 1690 — Moskvan da Kaiken Rusin patriarhaks tegihe Adrian — Kazanin da Svijažskan mitropolit.
  • 1741 — Venä-Švecijan voinan aigan (1741-1743) venälaine armii oti Vil'manstrand (Suomi).
  • 1826 — Venämal sud lühenzoiti dekabristoiden radčasuid katorgal.
  • 1880 — Piteriš inžener F'odor Pirockii ozuti ezmäižen Venämal, ezmäine mirus[1]) elektrotramvai.

Sündnuded

  • 1844 — Sofja Tolstaja, venälaine kirjutai, Lev Tolstijan ak.
  • 1941 — Sergei Dovlatov, sovetskii da amerikalaine kirjutai, publicist.
  • 1942 — Konstantin Vasiljev, sovetskii taidehpirdai.
  • 1966 — Vladimir Rižkov, venälaine politik.
  • 1972 — Lika Star (todesine nimi Lika Pavlova), sovetskii da venälaine pajanik.

Kolnuded

  • 1880 — Karl Gippius, venälaine arhitektor da taidehpirdai.
  • 1883 — Ivan Turgenev, venälaine kirjutai.
  • 1935 — Ivan Aks'onov, venälaine da sovetskii runoilii, literaturan da taidehen kritik, kändai.
  • 1975 — Ivan Maiskii, sovetskii valdmez', diplomat, istorik, publicist.
  • 1987 — Viktor Nekrasov, sovetskii kirjutai.

Primetad

  • Faddei. Sel'ged päiv Faddejan päiväl sanub, miše völ nel'l' nedalid linneb hüvä da päipaštokaz sä[2].

Sädandrados

  • «Koumanz' sügüz'kud» — Mihail Šufutinskijan pajo.
  • «Koumanz' sügüz'kud» — venälaine muzikaline komedii (2024).

Homaičendad

  1. Первый в мире электрический трамвай :: Ф. А. Пироцкий. Дата обращения: 22 elokud 2017. Архивировано 13 kezakud 2017 года.
  2. Приметы. Российская газета (28 elokud 2008). Дата обращения: 2 sügüz'kud 2010. Архивировано 12 heinkud 2009 года.

Tarkendused