3. sügüz'kud
← Sügüz'ku → | ||||||
Ez | To | Ko | Ne | Vi | So | Pü |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | |||||
2025. voz' |
3. sügüz'kud (ven.: 3 сентября) — 246. voden päiv (247. päiv visokosnijas vodes) Grigorianan kalendarin mödhe. Voden lophusai om 119 päiväd. Petroskoiš ☀️Päiväine nouzeb 5 časud 38 minutad homendest, laskese 19 časud 46 minutad ehtad. Päivän piduz' 🕒 14 časud 8 minutad. 🌔 Kaznu kudmaine (kun igä 10.20 päiväd).
Vodhesai 1582 15. redukuhusai — 3. sügüz'kud Julianan kalendarin mödhe, vodelpäi 1582 15. redukuspäi — 3. sügüz'kud Grigorianan kalendarin mödhe.
XX da XXI — voz'sadoil sättub 21. elokule Julianan kalendarin mödhe.
Praznikad da muštpäiväd
Vägestusen päiv Japonjan päl, Terrorizman vastustusen päiv (ven.: День победы над Японией).
Vägestusen päiv Japonjan päl (ven.: День победы над Японией).
Avstralii — Flagan päiv (ven.: Флаг Австралии).
Katar — Ripmatomuden päiv (ven.: День независимости).
Kitai — Vägestusen päiv Japonjan päl (ven.: День победы над Японией).
San-Marino — Valdkundan päiv (ven.: День основания республики).
Nimipäiväd
Ortodoksižed: Avramii, Agapii, Aleksandr, Ignatii, Pavel, Pist, Rafail, Faddei, Vassa, Marfa.
Azjtegod
- 1690 — Moskvan da Kaiken Rusin patriarhaks tegihe Adrian — Kazanin da Svijažskan mitropolit.
- 1741 — Venä-Švecijan voinan aigan (1741-1743) venälaine armii oti Vil'manstrand (Suomi).
- 1826 — Venämal sud lühenzoiti dekabristoiden radčasuid katorgal.
- 1880 — Piteriš inžener F'odor Pirockii ozuti ezmäižen Venämal, ezmäine mirus[1]) elektrotramvai.
Sündnuded
- 1844 — Sofja Tolstaja, venälaine kirjutai, Lev Tolstijan ak.
- 1941 — Sergei Dovlatov, sovetskii da amerikalaine kirjutai, publicist.
- 1942 — Konstantin Vasiljev, sovetskii taidehpirdai.
- 1966 — Vladimir Rižkov, venälaine politik.
- 1972 — Lika Star (todesine nimi Lika Pavlova), sovetskii da venälaine pajanik.
Kolnuded
- 1880 — Karl Gippius, venälaine arhitektor da taidehpirdai.
- 1883 — Ivan Turgenev, venälaine kirjutai.
- 1935 — Ivan Aks'onov, venälaine da sovetskii runoilii, literaturan da taidehen kritik, kändai.
- 1975 — Ivan Maiskii, sovetskii valdmez', diplomat, istorik, publicist.
- 1987 — Viktor Nekrasov, sovetskii kirjutai.
Primetad
- Faddei. Sel'ged päiv Faddejan päiväl sanub, miše völ nel'l' nedalid linneb hüvä da päipaštokaz sä[2].
Sädandrados
- «Koumanz' sügüz'kud» — Mihail Šufutinskijan pajo.
- «Koumanz' sügüz'kud» — venälaine muzikaline komedii (2024).
Homaičendad
- ↑ Первый в мире электрический трамвай :: Ф. А. Пироцкий . Дата обращения: 22 elokud 2017. Архивировано 13 kezakud 2017 года.
- ↑ Приметы . Российская газета (28 elokud 2008). Дата обращения: 2 sügüz'kud 2010. Архивировано 12 heinkud 2009 года.