19. sügüz'kud

Рувики-späi
Sügüz'ku
Ez To Ko Ne Vi So
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        
2026. voz'

19. sügüz'kud (ven.: 19 сентября) — 262. voden päiv (263. päiv visokosnijas vodes) Grigorianan kalendarin mödhe. Voden lophusai om 103 päiväd. Petroskoiš ☀️Päiväine nouzeb 6 časud 23 minutad homendest, laskese 19 časud 1 minutad ehtad. Päivän piduz' 🕒 12 časud 37 minutad. 🌓 Ezmäine nelländez (kun igä 7.31 päiväd).

Vodhesai 1582 15. redukuhusai — 19. sügüz'kud Julianan kalendarin mödhe, vodelpäi 1582 15. redukuspäi — 19. sügüz'kud Grigorianan kalendarin mödhe.

XX da XXI — voz'sadoil sättub 6. sügüz'kule Julianan kalendarin mödhe.

Praznikad da muštpäiväd

Azjtegod

  • 1790 — kirjutai Aleksandr Radiščev om oigetud Sibirihe ičeze ven.: «Путешествие из Петербурга в Москву»-kirjutesen tagut.
  • 1841 — om sauvotud ezmäine rahvahidenkeskeine raudte (Strasburg-Bazel').
  • 1875 — Petroskoi-lidnas om avaitud ezmäine sätedotuzstancii.
  • 1944 — Toine mail'man voin: om allekirjutadud Moskvan mirun kožmuz Suomen da SSSRan keskes.
  • 1944 — Petroskoiš om avaitud arhitektur-sauvondan tehnikum (edemba "Petroskoin sauvondan tehnikum"). Vodelpäi 2019 om mülütadud Karjalan Petroskoin lidnalaižen elomišton tehnikumaha.

Sündnuded

  • 1935 — Rudol'f Kalinin, fiziko-matematikan tedon kandidat, docent, opendai, Karjalan valdkundaližen pedagogižen universitetan dekan (vozil 1970-1975), prorektor (vozil 1975-2003). "Karjala - Germanii"-sebran pämez' (vozil 1989 - 1995). Venäman da Karjalan ASSRan rahvahan opendusen arvostadud radnik.
  • 1940 — Nikolai Kirjanov, Petroskoin mašinsauvondan tegendühtenzoitusen V. I. Leninan nimel päohjandai (vozil 1985-1987), Karjalan Kommunistižen partijan obkoman sekretar' (vozil 1987-1989), ezmäine sekretar' (vozil 1989-1991). Karjalan mectegeližuden radnikoiden da mecvejiden ühtištusen varapämez'. Om valitud deputatan Karjalan Ülembaižehe Nevondištoho (vozil 1980-1985; 1990-1994). Karjalan Voden laureat (vozil 2015, 2018). Karjalan rahvahan küläelomišton arvostadud radnik.
  • 1944 — Viktor Bogdanov, istorian tedokandidat, valdmez', Venäman akademijan rahvahan elomišton da valdkundaližen služban tedokundan Venäman prezidentanno Karjalan filialan ohjandai.
  • 1967 — Aleksandr Karelin, venälaine klassikvoibištelendan sportmez', koumekerdaine olimpikčempion, äikerdaine mail'man da Jevropan čempion, politik.

Kolnuded

  • 1935 — Konstantin Ciolkovskii, venälaine sovetskii tedomez' da filosof, kosmonavtikan pioner.
  • 1945 — Ivan Slonov, teatraline akt'or, ohjandai da opendai, aktivist, RSFSRan rahvahaline artist.
  • 1962 — Nikolai Pogodin, venälaine kirjutai, dramaturg da scenarist.
  • 1974 — Sergei Gurzo, sovetskii teatran da kinon akt'or.

Primetad

Mihailanpäiv.

  • Necil päiväl oma ezmäižed halad. «Mihail kalal man katoi»[1].
  • Mihailanpäiväl grähk om rata.

Kacu mugažo

Homaičendad

  1. Приметы. Российская газета (18 sügüz'kud 2008). Дата обращения: 2 sügüz'kud 2010. Архивировано 24 sügüz'kud 2009 года.

Tarkendused