Likino-Dulövo
| Likino-Dulövo | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| | |||||
|
|||||
| 55°42′ с. ш. 38°57′ в. д.GЯO | |||||
| Valdkund | |||||
| Istorii da geografii | |||||
| Tegemižen päiv | 1930 | ||||
| Pind |
|
||||
| Высота | 130 | ||||
| Aigvö | UTC+3[d] | ||||
| Eläjad | |||||
| Eläjad |
|
||||
| Lugud | |||||
| Počtan indeksad | 142670–142672 | ||||
|
|
|||||
| Официальный сайт | |||||
Likino-Dulövo (ven.: Ликино́-Дулёво) om Venäman lidn Moskvan agjan päivnouzmas. Mülüb Orehovo-Zujevon lidnümbrikho, sen kahtenz' surtte lidn nelläspäi.
Istorii
Likino-külä mainitase ezmäižen kerdan Vladimiran makundan jumalanpertiden aigkirjas vl 1637 kuti Likin-külä (ven.: Ликина). Dulövo-žilon aluz om pandud elokahal Terentii Kuznecov-manmehel vl 1832, hän sädi Dulövon porcellantegint.
Nügüdläine eländpunkt om sätud Likinon i Dulövon ühtištusel radnikžiloks vl 1930. Likino-Dulövo-žilo sai lidnan statusad vn 1937 1. päiväl tal'vkud. Oli Orehovo-Zujevon rajonan palaks vll 1929−2018. Kätihe rajonad eriliženke Orehovo-Zujevo-lidnanke kahteks lidnümbrikoks vn 2018 10. päiväl vilukud: Orehovo-Zujevon i Likino-Dulövon. Ühtištuihe lidnümbrikoid vn 2019 sulakus.
Likino-Dulövo šingotase Likinon avtobustegimel[3], porcellantegimel, mujuiden tegimel erazvuiččiden metoiden täht, Orehovo-Zujevon leibän edheotandal.
Geografijan andmused
Lidn sijadase lidnümbrikon päivlaskmas, Kläz'man oiktal randpolel, 137 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Moskvan röunhasai (Moskvan rengazavtotehesai) om 78 km päivlaskmha orhal, Nosovihan mantel vai raudtel. Lähembaižed lidnad orhal oma Kurovskoje 15 km suvhe, Drezn 10 km päivlaskmha i Orehovo-Zujevo 7 km pohjoižhe.
Dulövo-raudtestancii radab lidnan päivlaskmaižel röunal vspäi 1899, mülüb Moskvan raudten surehe renghaze. Nügüdläine Dulövo-stancii om saudud konz-se ühtes kilometras edeližes Dulövo-stancijaspäi. Ende Likino-raudtestancii radoi mugažo, se om muretud. Moskvan sur' avtorengaz (A108-trass) läbitab kaiked lidnad pohjoižespäi suvhe.
Eläjad
Vl 1939 lidnan ristitišt oli 18 490 eläjad, vl 1959 — 24 612 eläjad. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 31 321 ristitud, lidnümbrikon kahesandez. Kaikiš suremb ristitišt oli 34 203 eläjad vl 1989 i 34 200 eläjad vl 1992. Ortodoksižen hristanuskondan kaks' jumalanpertid i kaks' časounäd[4] oma olmas lidnas.
Rahvahad (2010): venälaižed — 97,1%, toižed rahvahad — 2,9%.
Professionaližen opendusen aluzkundad oma Orehovo-Zujevon tehnikum[5] (baziruiše Likino-Dulövos kacmata nimitushe) i Likino-Dulövon politehnine kolledž[6].
Galerei
Homaičendad
- ↑ OKTMO. 179/2016.
- ↑ https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/tab-5_VPN-2020.xlsx
- ↑ Tegimen produkcijan lehtpoled bus.ru-saital. (ven.)
- ↑ Likino-Dulövon pühäpertid sobory.ru-saital. (ven.)
- ↑ Orehovo-Zujevon tehnikuman sait (oztech.ru). (ven.)
- ↑ Likino-Dulövon politehnižen kolledžan sait (ldpk.ru). (ven.)
Irdkosketused
| Moskvan agjan lidnad | ||
| Aprelevk | Balaših | Beloozörskii | Bronnici | Čehov | Černogolovk | Dedovsk | Dmitrov | Dolgoprudnii | Domodedovo | Drezn | Dzeržinskii | Dubn | Elektrogorsk | Elektrostal' | Elektrougli | Fräzino | Golicino | Himki | Hot'kovo | Istr | Ivantejevk | Jahrom | Jegor'jevsk | Kašir | Klin | Kolomn | Korolöv | Kotel'niki | Krasnoarmeisk | Krasnogorsk | Krasnozavodsk | Krasnoznamensk | Kubink | Kurovskoje | Likino-Dulövo | Litkarino | Lobn' | Losino-Petrovskii | Luhovici | Lüberci | Mitišči | Možaisk | Naro-Fominsk | Noginsk | Odincovo | Orehovo-Zujevo | Ozöri | Pavlovskii Posad | Peresvet | Podol'sk | Protvino | Puščino | Puškino | Ramenskoje | Reutov | Rošal' | Ruz | Sergijev Posad | Serpuhov | Solnečnogorsk | Stupino | Šatur | Ščolkovo | Zaraisk | Zvenigorod | Žukovskii | Taldom | Vanh Kupavn | Verei | Vidnoje | Visokovsk | Volokolamsk | Voskresensk | ||