Priozersk

Рувики-späi
Priozersk
Крепость Корела.Вал.jpg
Герб
Герб
61°02′21″ с. ш. 30°07′45″ в. д.GЯO
Valdkund
Istorii da geografii
Pind
  • 16,5
Высота 10
Aigvö UTC+3[d]
Eläjad
Eläjad
  • 18 777 чел. (2021)[2]
Lugud
Telefonan kod 81379
Počtan indeksad 188760 da 188761
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Priozersk (ven.: Приозе́рск, karj.: Kägöisalmi, suom.: Käkisalmi, roč.: Kexholm) om Venäman lidn Piterin agjan lodehes. Se om Priozerskan rajonan i lidnankundan administrativine keskuz.

Istorii

Eländpunktas johtutadas ezmäižen kerdan vodel 1295 kuti Korel-lidnoituz, oli tetab necen nimenke vhesai 1611. Se sai lidnan statusad vodel 1310. Raudtestancii om saudud vodel 1916. Vodespäi 1948 lidn om nügüdläiženke nimenke.

Priozerskan ižandusen päsarak om mecan süvä ümbriradmine: punümbriradai tegim i "Lesplitinvest"-edheotand.

Geografijan andmused

Lidn sijadase Karjalan järvidenkeskes, Ladogan järven i Vuoks-järven keskes, Vuoks-jogen pohjoižen hijaman randoil, 14 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Piterin röunhasai om 127 km suvehe, sen keskushesai — 145 km. Lähembaižed lidnad oma Kamennogorsk 54 km päivlaskmaha orhal vai 92 km avtol i Lahdenpohj (Karjalan Tazovaldkund) 53 km pohjoižehe orhal vai 81 avtotedme.

Kaik koume pen't žilod mülüdas lidnankundha: Storoževoje (308 rist. vl 2010), Brigadnoje (68 rist.), Burnevo (12 rist.). Lidnankundan pind om 41,82 km².

Eläjad

Vodel 1910 eläjiden lugu oli 1977 ristitud. Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 18 929 ristitud, lidnankundan — 19 321 ristitud. Vl 2017 lidnan ristitišt oli 18 616 eläjad. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli enamba 20 tuhad eläjid vll 1989−1998 i 2002−2003 (20 557 rist. vl 1989).

Ortodoksižen hristanuskondan kuz' pühäpertid[3] oma avaitud lidnas: Jumalanmaman Sündundan päjumalanpert' (om saudud vll 1838−1847), Kaikiden Pühämehiden jumalanpert' (om letud vll 1890−1892), Raštvoiden jumalanpert' (om sätud vll 2001−2009, Venäman Patriarhan ohjanduzkundan al), koume časoun'ad.

Priozerskan politehnine kolledž[4] om lidnan üksjaižeks profopendusen aluzkundaks.

Lidnankundan Administracii om likvidiruidud vn 2015 semendkus, rajonan administracii oigendab sen velgusid.

Transport

Ühtennimine Priozersk-raudtestancii seižub «Piter (Suomen päraudtestancii) — Hiitol»-jonol. Avtote Sortavalhasai (A-121) läbitab lidnad.

Venehstancii om Vuoks-järven randal.

Galerei

Homaičendad

Irdkosketused



Leningradan agjan lidnad
Boksitogorsk | Gatčin | Ivangorod | Kamennogorsk | Kingisepp | Kiriši | Kirovsk | Koltuši | Kommunar | Kos'kenaluine | Kudrovo | Lug | Lüban' | Murino | Nikol'skoje | Otradnoje | Pikalövo | Primorsk | Priozersk | Pöud | Sertolovo | Slanci | Sosnovii Bor | Svetogorsk | Säs'stroi | Šlissel'burg | Tihvin | Tosno | Uz' Ladog | Viipur | Visock | Volhov | Volosovo | Vsevoložsk