Otradnoje (lidn, Leningradan agj)

Рувики-späi
Otradnoje
Ioann Otradnoe.JPG
Флаг[d] Герб
Флаг[d] Герб
59°46′27″ с. ш. 30°47′40″ в. д.GЯO
Valdkund
Istorii da geografii
Tegemižen päiv 1708
Pind
  • 70,1
Высота 17
Aigvö UTC+3[d]
Eläjad
Eläjad
  • 25 706 чел. (2021)[2]
Lugud
Telefonan kod 81362
Počtan indeksad 187330–187332
Avtomašinoiden nomeroiden kod 47

Официальный сайт
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Otradnoje (ven.: Отра́дное, suom.: Pella) om Venäman lidn da lidnankund Leningradan agjan keskuzpalas, mülüb Kirovskan rajonha. Rajonan kaikiš suremb lidn, kuti Kirovsk-rajonkeskuz-ki Nevan ülezjogen (26,4 tuh. rist. vl 2018).

Istorii

Ivanovskoje- i Pella-kezaküläd mainitasoiš vspäi 1708. Suren sodan aigan toran ezipird oli läz Otradnojed, kaik pertid da tegimed oliba muretud. Vl 1970 ühtenzoittihe Ivanovskoje-, Otrandoje- i Ust'-Tosno-žiloid lidnha, nimitihe nügüdläižikš.

Otradnoje-lidn šingotase laivansauvomižen «Pella»-tegimel[3], mecanümbriradmižel tegimel (elektropachad, pilindmaterialad), elektrotehnižen mašiništon tegimel, sömtegimišton edheotandoil (konditerine ühtelmaz i «Heinz»-kompanijan edheotand), mugažo jogiport i plastikpakuitesen edheotand ratas.

Geografijan andmused

Lidn sijadase Nevan hural randal. Röunatab Piter-regionan suvipäivnouzmaiženke, sen Kolpinon rajonanke. Toine lähembaine lidn om Nikol'skoje koumes kilometras suvhe. Ivanovskai-platform i Pell-raudtestancii sijadasoiš lidnas. Matkad Kirovskhasai om 16 km pohjoižpäivnouzmha orhal vai avtotedme.

Otradnoje om lidnankundan üks'jäine eländpunkt.

Eläjad

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 23 866 ristitud. Kaik 25 344 eläjad oli lidnas vl 2017. Kaikiš suremb lidnan ristitišt om enamba mi 25 tuhad eläjad vspäi 2014 (25 796 rist. vl 2020).

Ortodoksižen hristanuskondan kaks' pühäpertid[4] oma avaitud lidnas: ph. Ioann Armahtajan jumalanpert' (om saudud vspäi 1997 nevondkundaližes kul'turkeskusespäi), ph. Jurgii-vägestusenkandajan časoun' (2001).

Vezitransportan tehnikuman (Šlissel'burg) Otradnojen filial[5] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.

Galerei

Homaičendad

Irdkosketused



Leningradan agjan lidnad
Boksitogorsk | Gatčin | Ivangorod | Kamennogorsk | Kingisepp | Kiriši | Kirovsk | Koltuši | Kommunar | Kos'kenaluine | Kudrovo | Lug | Lüban' | Murino | Nikol'skoje | Otradnoje | Pikalövo | Primorsk | Priozersk | Pöud | Sertolovo | Slanci | Sosnovii Bor | Svetogorsk | Säs'stroi | Šlissel'burg | Tihvin | Tosno | Uz' Ladog | Viipur | Visock | Volhov | Volosovo | Vsevoložsk