Sarov

Рувики-späi
Sarov
Колокольня Свято-Успенского мужского монастыря Саровская Пустынь. Город Саров, Нижегородская область.jpg
Герб
Герб
54°56′00″ с. ш. 43°19′00″ в. д.GЯO
Valdkund
Istorii da geografii
Tegemižen päiv 1691
Pind
  • 232
Высота 160
Aigvö UTC+3[d]
Eläjad
Eläjad
  • 93 357 чел. (2021)[2]
Lugud
Telefonan kod 83130
Počtan indeksad 607181, 607188, 607189 da 607190

Официальный сайт
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Sarov (ven.: Саро́в, erz.: Саров ош, tot.: Сарыкылыч) om Venäman sauptud lidn da lidnümbrik Alalidnan agjan suviröunan Mordovijanke päivlaskmas. Se om alištunu Alalidnan agjan tobmudele, agjan nellänz' lidn eläjiden lugun mödhe.

Istorii

Ende mordvinalaižiden i totarlaižiden-mišariden Sarovan lidneihut läz 44 ga pindanke oli olmas lidnan sijas. Ezimeletaden, panihe sidä mantazole 13. voz'sadan ezmäižes poles. Nügüdläižen eländpunktan aluz om pandud vl 1706 kuti Sarovan jumalankodi, vl 1906 oigetihe sen 200-vottušt jubilejad. Vll 1925−1927 sauptihe jumalankodid da anttihe pidamha türmatud mehid. Vn 1947 heinkuspäi Sarov-žilo oli alištunu nevondkundaližele tobmudele oikti šingotamha südäitukuižid šlibakoid. Kändihe žilod sauptud Kremlöv-lidnaks vn 1954 17. päiväl keväz'kud. Vll 1960−1966 nimitihe Arzamas-75, vhesai 1994 — Arzamas-16. Vspäi 1995 lidn nimitase nügüdläižikš.

Sarov šingotase Venäman eksperimentaližen fizikan tedoinstitutal da sen tegimil, mugažo savičtegim radab.

Geografijan andmused

Lidn sijadase Satis-jogen randoil (ven.: Сатис 89 km pitte, Okan oigedpol'ne bassein), 150..170 m korktusil, 160 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Om ümbärtud kaičendzonal. Sarovk-jogi (ven.: Саровка 22 km pitte) lankteb Satisha huralpäi lidnan keskuzpalas. Mordovijan valdkundaline londuseline kel'dtaho levitase 5 kilometras suvhe lidnaspäi. Matkad Alauz'lidnhasai om 161 km pohjoižhe orhal, 184 km avtotedme vai raudtedme. Lähembaižed lidnad om Pervomaisk 31 km päivnouzmha orhal, 38 km avtotedme vai raudtedme, i Temnikov (Mordovii) 35 km suvhe orhal vai 46 km avtotedme.

Sarov om lidnümbrikon üks'jäine eländpunkt. Sarov-raudtestancii radab «Alauz'lidn — Saransk»-keskustan 55-kilometrižen sarakon ühteks kahtes lopstancijaspäi (toine om Pervomaisk) lidnan suvipalas.

Eläjad

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 92 047 ristitud. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 96 479 eläjad vl 2021.

Rahvahad (2010): venälaižed — 95,9%, mordvinalaižed — 1,7%, ukrainalaižed — 1,2%, toižed rahvahad — 1,2%.

Ortodoksižen hristanuskondan Sarovan mez'jumalankodi[3] (Pühän Jumalanmaman Emäganpäivän päjumalanpert' i seičeme jumalanpertid) i koume jumalanpertid sen irdpoles oma avaitud lidnas.

Professionaližen opendusen aluzkundad oma Sarovan fiziž-tehnine institut — «MIFI»-tedoiduzkeskusen filial i politehnine tehnikum[4], Sarovan medicinine kolledž[5] mugažo.

Galerei

Homaičendad

Irdkosketused



Alalidnan agjan lidnad
Alauz'lidn | Arzamas | Balahn | Bogorodsk | Bor | Čkalovsk | Dzeržinsk | Gorbatov | Gorodec | Knäginino | Kstovo | Kulebaki | Liskovo | Lukojanov | Navašino | Pavlovo | Perevoz | Pervomaisk | Sarov | Semönov | Sergač | Šahunj | Zavolžje | Uren' | Vetlug | Viks | Volodarsk | Vorsm