Vroclav

Рувики-späi
Vroclav
pol'š.: Wrocław
Fail:Rynek Starego Miasta We Wroclawiu (152991773).jpeg
Флаг[d] Герб[d]
Флаг[d] Герб[d]
51°06′36″ с. ш. 17°01′57″ в. д.GЯO
Valdkund
Глава Jacek Sutryk[d]
Istorii da geografii
Tegemižen päiv 1214
Pind
  • 293 ± 1
Высота 111
Aigvö UTC+1[d], летом UTC+2:00[d]
Eläjad
Eläjad
  • 672 929 чел. (31 keväz'kud 2021)[2]
Lugud
Telefonan kod 71
Počtan indeksad 50-041 da 50-325
Avtomašinoiden nomeroiden kod DW

Официальный сайт(pol'š.)​ (angl.)(saks.)(ital.)
Fail:WroclawDrogi.svg
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Vroclav (pol'š.: Wrocław [ˈvrɔt͡swaf], saks.: Breslau) om lidn Pol'šanman suvipäivlaskmas. Se om valdkundan nellänz' lidn eläjiden lugun mödhe, Alasilezijan sodaveikundan pälidn.

Istorii

Eländpunktan aluz om pandud 10. voz'sadal. Se sai lidnan oiktusid vl 1214 i tošti vl 1242.

Vroclav šingotase Volvo-avtobusoiden pästandal, vagonoiden i raudtevedimiden tehmižel (Bombardier), himižen i elektronižen sarakoiden edheotandoil.

Geografijan andmused

Lidn sijadase Oderan (pol'š. Odra) muugotil randoil, Silezijan alangištos, 105..155 m ü.m.t. korktusil. Läz 130 sildad ühtenzoittas Oderan da sen nellän ližajogen randoid.

Klimat om ven kontinentaline. Heinkun i elokun lämuz om +18,5..+18,9 C°, vilukun — −0,7 C°, voden keskmäine lämuz om +9 C°. Absolütine minimum oleskeli −30 C°. Paneb sadegid 541 mm vodes, enamba semendkus-elokus (59..81 mm kus).

Eläjad

Vl 2010 eläjiden lugu oli 632 996 ristitud. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 629 565 eläjad vl 1939 i 643 640 eläjad vl 1991. Läz 1,16 mln ristituid elädas ezilidnoidenke.

Lidnan edeline pämez' oli Rafal Dutkevič (2002−2018).

Transport

Avtobusad i tramvaid oma kundaližeks transportaks lidnas, velosipediden i elektroavtoiden kortom radab.

Lidn om valdkundan znamasine raudtesol'm. Jogiport Oderal. Rahvahidenkeskeine civiline Vroclav-lendimport Nikolai Kopernikan nimed (WRO, 3,3 mln matknikoid vl 2018) sijadase 10 km suvipäivlaskmha lidnan keskusespäi, tehtas reisid Evropan lidnoihe, čarterreisid Keskmeren lebutahoiže.

Homaičendad

Irdkosketused



Pol'šanman sodaveikundad da niiden administrativižed keskused
Alakarpatan (Žešuv) | Alaläšan (Belostok) | Alasilezijan (Vroclav) | Kujavijan da Pomorjen (Bidgošč, Torun') | Lodzin (Lodz') | Lüblinan (Lüblin) | Lübušan (Gožuv-Vel'kopol'ski, Zelöna Gur) | Mazovijan (Varšav) | Opolen (Opole) | Penen Pol'šanman (Krakov) | Pomorjen (Gdan'sk) | Päivlaskmpol'žen Pomorjen (Ščecin) | Silezijan (Katovice) | Suren Pol'šanman (Poznan') | Sventokšistan (Kel'ce) | Varminiž-Mazuran (Ol'štin)