Miski

Рувики-späi
Miski
Флаг Герб
Флаг Герб
53°42′00″ с. ш. 87°49′00″ в. д.GЯO
Valdkund
Istorii da geografii
Tegemižen päiv 1826
Pind
  • 108,7
Eläjad
Eläjad
  • 40 109 чел. (2021)[2]
Lugud
Telefonan kod 38474
Počtan indeksad 652840–652860

Официальный сайт
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Miski (ven.: Мыски́, šorijan kel': Томазақ) om Venäman lidn Kemerovon agjan suves. Se om Miskin lidnümbrikon administrativine keskuz (vspäi 2005).

Istorii

Šorijalaižed elänzoitiba nenid sijid 1770-nziš vozišpäi i nimitihe Tomazak-ulus:aks. Venäman istoriografijan mödhe eländpunktan aluz om pandud vl 1826 i nimitihe Miski-ulus:aks. Vspäi 1926 Miski oli Mägišorijan rahvahaližen rajonan administrativižen keskusen, vll 1930−1939 — Kuzedejevo-žilo, sid' tühjitihe rajonad venälaižiden suren lugumäran sirdmižen tagut otmaha agjad kävutamižhe tegimištol. Kätihe radnikžiloks vl 1949. Se sai lidnan statusad vn 1956 8. päiväl semendkud. Tom'-Usinskai GRES om saudud vll 1953−1965, radab alasortun hilel.

Miski šingotase kivihilen samižel (6 mln tonnoid vl 2015, «Sibirginskijad» kar'jer i kaivuz, «Sibir'»-küllästamižfabrik), sauvondmaterialiden tegimil (raudbeton, metalližkonstrukcijad, keramzit, gazbetonblokad) i elektroenergetikal, mugažo elektromontažtegesiden edheotand radab.

Geografijan andmused

Lidn sijadase ülüdel («nemel»), Mras-Su-jogen hural randal tobjimalaz, kahtes kilometras sen lanktendan sijaspäi Tomihe huralpäi, 196..249 m ü.m.t. korktusil. Om ümbärtud mägirajonil. Matkad Kemerovohosai om 213 km lodeheze orhal, 272 km avtol vai raudtedme. Miski mülüb Novokuzneckan lidnaglomeracijha (1,15 mln rist. vl 2010). Lähembaine lidn om Meždurečensk 15 km päivnouzmha. Nell' raudtestancijad, päraudtestancii i 2 avtostancijad om lidnas.

14 pen't žilod mülüdas lidnümbrikho Miskin ližaks. Lidnümbrikon pind — 728,53 km².

Eläjad

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 43 038 ristitud, lidnümbrikon — 45 375 ristitud. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 48 600 eläjad vl 1996. Vl 2018 kaik 43 519 ristitud elihe lidnümbrikos.

Ortodoksižen hristanuskondan koume jumalanpertid[3] oma olmas lidnas: Jumalanmaman «Odigitrija»-jumalaižen (om saudud vl 1999−2001), ph. Ondrii Ezikuctud (2004) i ph. Serafim Sarovalaižen.

Tom'-Usinskii energotransportine tehnikum[4] om professionaližen opendusen aluzkundaks.

Edeline lidnan pämez' om Dmitrii Ivanov (sügüz'ku 2013 — kezaku 2019).

Homaičendad

Irdkosketused



Kemerovon agjan lidnad
Anžero-Sudžensk | Belovo | Berözovskii | Gur'jevsk | Jurg | Kaltan | Kemerovo | Kiselövsk | Leninsk Kuzneckii | Mariinsk | Meždurečensk | Miski | Novokuzneck | Osinniki | Polisajevo | Prokopjevsk | Salair | Taig | Taštagol | Topki