Suraž

Рувики-späi
Suraž
Часовня-усыпальница Искрицкой 2а.jpg
Герб
Герб

53°01′00″ с. ш. 32°24′00″ в. д.GЯO

Valdkund
Istorii da geografii
Pind
  • 10
Высота

160

Aigvö

UTC+3[d]

Ekonomik
Eläjad
Eläjad
  • 11 176 чел. (1 vilukud 2021)
Lugud
Telefonan kod

48330

Počtan indeksad

243500

-
lugeda  diskussii  redaktiruida

Suraž (Bränskan agjan lodehes. Se om Suražan rajonan administrativine keskuz.

Istorii

Eländpunkt mainitase ezmäižen kerdan kuti Suražiči-külä (ven.: Суражичи) 17. voz'sadan augotišes. Se sai makundan lidnan statusad eziauguiženke Suraž Iputil-nimenke (ven.: Сураж-на-Ипути) vl 1781. Om olmas nügüdläiženke nimenke vspäi 1797. Vozil 1803−1919 oli mülünu Černigovan gubernijha, sid' Gomelin gubernijha, vspäi 1926 mülütihe Bränskan gubernijha.

Geografijan andmused

Lidn sijadase Iput'-jogen oiktal randal tobjimalaz (Vaugedvenäman röunhasai — 15 km lodeheze avtotedme. Lähembaižed lidnad oma Klincad 32 km suvhe avtotedme da Uneč 27 km suvipäivnouzmha avtotedme.

Suraž om lidnankundan üks'jäine eländpunkt. Lidnankundan pind — 15,67 km².

Eläjad da ižanduz

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe eläjiden lugu oli 11 640 ristitud, rajonan ristitišton pol'. Kaikiš suremb ristitišt oli 13 tuhad eläjid vl 1996. Ortodoksižen hristanuskondan Pühän Jumalanmaman Blagoveščenjan jumalanpert' om udessündutadud vozil 1993−2005.

Ižandusen päsarakod oma kartonan tehmine (kartonfabrik) i sömtegimišt (maidedheotand da leibtegimen filial), mugažo omblendfabrik om olmas. Suraž-raudtestancii om olmas «Orš»-jonol. Pedagogine kolledž om professionaližen opendusen aluzkundaks.

Irdkosketused



Bränskan agjan lidnad
Bränsk | Dät'kovo | Fokino | Karačev | Klincad | Mglin | Novozibkov | Počep | Sel'co | Sevsk | Starodub | Suraž | Zlink | Žukovk | Trubčevsk | Uneč