Pošehonje (lidn)

Рувики-späi
Pošehonje
Пешехонье центр.jpg
Флаг Герб
Флаг Герб
58°30′00″ с. ш. 39°07′00″ в. д.GЯO
Valdkund
Istorii da geografii
Tegemižen päiv XVII век
Высота 110
Aigvö UTC+3[d]
Eläjad
Eläjad
  • 5150 чел. (2021)[1]
Lugud
Telefonan kod 48546
Počtan indeksad 152850
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Pošehonje (ven.: Пошехо́нье) om Venäman lidn da lidnankund Jaroslavlin agjan pohjoižes. Se om Pošehonjen rajonan administrativine keskuz.

Istorii

Eländpunkt mainitaškanzi kuti Pertom-žilo (ven.: село Пертома, Pertomk-jogen mödhe) vspäi 1680, konz sodavejan kancelärii radaškanzi. Žilo sai Jaroslavlin agjan (gubernijan) makundan lidnan statusad vl 1777 nügüdläiženke nimenke amuižen tahondan mödhe Šeksnanjogen Šehon'-paginnimitusespäi. 19. voz'sadal lidn šingotihe nahkan pramozlal, lehtezkuldan i lehtezhobedan tehmižel, torguindrivil.

Vll 1918−1992 lidnan nimi oli Pošehonje-Volodarsk (ven.: Пошехонье-Володарск) riktud revolücijan V. Volodarskii-šingotajan muštoks. Lidnan landšaft i znamoičend vajehtihe vn 1941 Ribinskan vezivaradimen täutmižen jäl'ghe, laivansauvomine oli šingotadud i sädihe kaks' ut sildad «Čerepovec — Ribinsk»-avtotel surenzoittud jogiš päliči. Pošehonjen saguden sijaline pästand oli 1960−1990-nzil vozil, jäihe vaiše fotokuvid muzejas.

Pošehonje šingotase mecan ümbriradmižel, sömtegimištol (kalategim, leibänedheotand, konditerižed tegesed), maižandusel (lindfabrik), omblendfabrikal da turizmal. Vezituršhan «rezidencii» om avaitud lidnas.

Geografijan andmused

Lidn sijadase Sogož-jogen hural randal (129 km pitte, ven.: Согожа, Volgan hurapol'ne bassein) sen da huran Sog-ližajogen (ven.: Сога) lanktendan (estuarijan) sijas Ribinskan vezivaradimhe (keskmäine tazopind 102 m), kümnes kilometras merospäi, 110 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Jaroslavlihesai om 108 km suvipäivnouzmha orhal vai 136 km avtol. Lähembaine lidn om Ribinsk 53 km suvhe orhal vai 71 km avtotedme.

Pošehonje om lidnankundan üks'jäine eländpunkt.

Eläjad

Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 6 084 ristitud, rajonan kaks' videndest. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli läz kahesad tuhad eläjid vll 1959−1996 (8 042 rist. vl 1989). Vl 2017 lidnan ristitišt oli 5 867 eläjad.

Ortodoksižen hristanuskondan kaks' pühäpertid[2] oma väges: Eläban Eziauguižen Stroican päjumalanpert' (1717) i Pühän Jumalanmaman Emäganpäivän jumalanpert' (1822).

Pošehonjen agrariž-politehnine kolledž[3] om lidnan professionaližen opendusen aluzkundaks.

Lidnankundan pämez' om lidnan Administracijan pämez'.

Galerei

Homaičendad

Irdkosketused



Jaroslavlin agjan lidnad
Danilov | Gavrilov Jam | Jaroslavl' | Lübim | Miškin | Pereslavl' Zalesskii | Pošehonje | Ribinsk | Sur' Rostov | Tutajev | Uglič