Prilukin Nikolai Grigorjevič
| Nikolai Grigorjevič Prilukin | |
|---|---|
| |
| Sündundpäiv | 22. semendkud 1909 |
| Sündundsija | |
| Kolendpäiv | 24. sügüz'kud 1983 (74 года) |
| Kolendsija | |
| Rahvahuz' |
|
| Rad | kodi-istorijan tundii, etnograf |
| Ak | Jelizaveta Ivanovna Prilukina |
| Lapsed | tütär L'ubov' Nikolajevna |
Nikolai Grigorjevič Prilukin (ven.: Никола́й Григо́рьевич Прилу́кин, 22. semendkud 1909, Oloncan gubernii[d] — 24. sügüz'kud 1983, Olonec, Karjalan ASSR[d], RSFSR[d], Sovetskii Sojuz) — sovetskii kodi-istorijan tundii, etnograf. Oloncan rajonižen kodiröunan istorijan muzejan augonpanii da ezmäine pämez' (nügüd' om Oloncan rahvahaline livvin-karjalaižiden muzei N. G. Prilukinan nimel). Karjalan ASSRan arvostadud kul'turradnik (1969)[1].
Elostarin
Nikolai Prilukin sündui 22. semendkud vodel 1909 manradnikan kanzas, oli karjalaine.
Zavodi rata vodel 1929 Tuksan kluban ohjandajan, sidä jäl'ghe Karjalan Rahvahaližen kirjišton erišton ohjandajan.
Vozil 1936—1939 openzihe Karjalan Ülembaižes kommunistižes maelomišton školas, sidä jäl'ghe ičenaižen opendusen abul openzihe Karjalan pedagogižes institutas istoriližel tedokundal.
Kommunistižen partijan käskon mödhe vilukuspäi vodelpäi 1939 sulakuhusai vodehesai 1940 radoi ven.: Каргосиздат-painištos toimitajan. Hän toimiti literaturad karjalan kelel i iče kändi venän kelespäi karjalan kel'he.
Kezakuspäi vodel 1940 voinan augotišehesai openzi Sovetskijan Sojuzan istorijad da ekonomikan geografijad Kolhozan matehnikumas Sortavala-lidnas. Voinan aigan oli evakoitud Gor'kii-lidnaha[2].
Služi Sovetskijan Sojuzan voiskvägiš, oli sovetskijan armijan partijan radnikan. Voziden 1940—1950 lopus — KPSSan komitetan Oloncan rajonan propogandist[3][4].
Prilukin nägi vajehtusid Sovetskijan Sojuzan valdmehišton ezmäižiš voziš, mäni Suren Kodiman voinan läbi, nägi, ku teravas ma kehitoitase i kut teravas kadoba enččen elon jäl'ged, miččed kaičeba istorijad. Sikš Prilukin tahtoi kerata i kaita kaluid, miččed starinoičeba istorijas, tulijoiden sugupol'viden täht.
Vodel 1959 N. G. Prilukinan tomotusen mödhe hänen keradamišton pohjal Oloncas avaitihe ezmäine rajonan kodiröunan muzei, miččes kaičihe etnografižed muštpachad XIX—XX voz'sadoiden livvin-karjalaižiden polhe[5].
Nikolai Grigorjevič iče vedi ekskursijoid. Kaikuččes eksponatas hän voi starinoita melentartuižen istorijan. Üks' adivoišpäi johtuti:
"Hän vedäb meid zalaspäi zalha, starinoičeb muzejan polhe. Ezmäi tundui, miše nece om tundištoituzmatkan starinoičii, kut äjad toižed. No vaiše kundelkat händast. Kalud eläbzuiba hänen starinoiš. Hänen täht nece ei ole vaiše muzejan harvinaine kalu, nece om hänen kuti laps'. A kut voi olda toižin! Ved' kogonaine muzei om hänen käzil tehtud azj".[6].
— I. V. Krasnik
Kümnen voden aigan Nikolai Grigorjevič oli muzejan pämehen[7]. Vodel 1994 muzei tegihe rahvahaližeks.
Nikolai Prilukin koli vodel 1983.
Kanz
- ak — Jelizaveta Ivanovna Prilukina;
- tütär — L'ubov' Nikolajevna.
Pauklahjad da arvnimed
- Karjalan ASSRan arvostadud kul'turradnik-arvnimi (1969);
- Karjalan ASSRan Kul'turministerstvan kitändkirjeine "Sures hüväs rados muzejan tegemižes" (1963);
- Medal' "Vägestuses Germanijan päl Sures Kodiman voinas vozil 1941—1945"[8].
Mušt
Vodel 1999 Oloncan rahvahaližele livvin-karjaližeden muzejale anttihe augonpanijan da ezmäižen pämehen N. G. Prilukinan nimi[9][10].
Kirjutesed
- Ин-т яз., литературы и истории Карельск. филиала АН СССР. Заре навстречу / Н. Г. Прилукин // На фронте мирного труда: воспоминания участников социалистического строительства в Карелии, 1920—1940. — Петрозаводск, 1976. — С. 128—133. — 312 с.
- Люди Олонецкого края (рукопись хранится в архиве Олонецкого национального музея карелов-ливвиков им. Н. Г. Прилукина). — Архив Олонецкого национального музея карелов-ливвиков им. Н. Г. Прилукина — Ф. 1 — Оп. 1 — Д. 5.
Homaičendad
- ↑ Календарь знаменательных дат. Дата обращения: 15 sulakud 2026.
- ↑ Н.В.Николаева. Судьба, ставшая историей. Н.Г.Прилукин — краевед и основатель Олонецкого музея (1909–1983). Дата обращения: 15 sulakud 2026.
- ↑ Вавулинская Л. И. Олонец в послевоенные годы/Олонец : ист.-краевед. очерки в 2 ч.. — Петрозаводск, 1999. — С. 73–86.
- ↑ Матвеев Б. Избач: избач-культпросветчик-пропагандист// «Комсомолец». — 1985.
- ↑ Гилоева Т. Е. Н. Г. Прилукин — основатель и первый директор Олонецкого музея // Музеи в северном измерении: сборник научных трудов по итогам Международной научно-практической конференции, Петрозаводск, 18-20 октября 2006. — Петрозаводск, 2007. — С. 116–119.
- ↑ Николай Григорьевич Прилукин. Дата обращения: 15 sulakud 2026.
- ↑ Музей карелов-ливвиков им. Н. Г. Прилукина. Дата обращения: 15 sulakud 2026.
- ↑ Награды основателя Олонецкого национального музея Николая Григорьевича Прилукина будут храниться в рескоме КПРФ. kprf10.ru (24 keväz'kud 2021). Дата обращения: 15 sulakud 2026.
- ↑ Олонецкий национальный музей карелов-ливвиков им. Н. Г. Прилукина. Дата обращения: 15 sulakud 2026.
- ↑ Леонтьева Т. Николай Григорьевич Прилукин — основатель музея // История страны в судьбах наших земляков: доклады научно-практической конференции школьников и учащейся молодёжи : сборник. — Олонец, 1999. — С. 83–90.
Literatur
- Гилоева Т. Е. Н. Г. Прилукин — основатель и первый директор Олонецкого музея // Музеи в северном измерении: сб. науч. тр. по итогам Междунар. науч.-практ. конф., Петрозаводск, 18-20 окт. 2006. — 2007. — С. 116—119.
- Вавулинская Л. И. Олонец в послевоенные годы // Олонец: ист.-краевед. очерки в 2 ч. — Петрозаводск, 1999. — С. 84—85.
- Леонтьева Т. Николай Григорьевич Прилукин — основатель музея. — Олонец, 1999. — С. 83—90.
- Гофф И. А. На семи мостах: рассказы. — М., 1971. — 175—177 с.
- Прилукина Л. Н. Дорогой мой папа // «Олония». — 1999. — 22 vilukud.
- Матвеев Б. Избач: избач-культпросветчик-пропагандист // «Комсомолец». — 1985. — 24 tal'vkud.
Lähtked
- Sündnuded 22. semendkud
- Sündnuded vodel 1909
- Sündnuded Oloncan gubernijas
- Kolnuded 24. sügüz'kud
- Kolnuded vodel 1983
- Kolnuded Sovetskijas Sojuzas
- Personalijad kirjamišton mödhe
- Sündnuded Oloncan agjas
- Karjalan kodiröunan tedajad
- Sovetskijan Sojuzan etnografad
- Sovetskijan Sojuzan muzejan radnikad
- Sündnuded Oloncan ujezdas
- Karjalan ASSRan arvostadud kul'turradnikad
