Presn'akov Aleksei Petrovič
| Presn'akov Aleksei Petrovič | |
|---|---|
| |
| Sündundpäiv | 5. keväz'kud 1959 (67 лет) |
| Sündundtaho | = |
| Rahvahuz' | |
| Openduz | |
| Professii | pajanik, pedagoog |
| Pauklahjad |
|
Aleksei Petrovič Presn'akov (ven.: Алексей Петрович Пресняков, om sündunu 5. keväz'kud 1959, Vladimirovka[d], Astrahanin agj) om muzikteatran artist, pajatai (lirine bariton), opendai. Karjalan ASSRan arvostadud artist (1985), Karjalan rahvahaline artist (2006), Venäman arvostadud kul'turradnik (2011).
Elostarin
Om sündunu Astrahanskan agjan Ahtubinskan rajonan Vladimirka-küläs. Vodel 1959 Vladimirka-külä mülüi tehtud Ahtubinsk-lidnaha.
Vodel 1976 lopi Piterin konservatorijan N. A. Rimskovan-Korsakovan nimel (professoran Ju. A. Barsovan klass), sidä jäl'ghe radoi solistan konservatorijan operstudijas. Necel aigal pajati Jevgenii Oneginan, Žermonan, Valentina da Sil'vio partijad[1].
Vozil 1978—2006 oli Karjalan muzikteatran päpajanik. Operan da operettan ozutelusiden päpartijoiden pajatai. Artistan sädaistiliš om pajanikan mastaruden da suren teatrlavan kul'turan ühtenzoituz.
A. P. Presn'akov ezineb Karjalan valdkundaližen filarmonijan Onego-orkestranke da toižidenke. Hänen koncertrepertuaras om oper- da kamermuzik, romansad, rahvahaližed pajod. Ei üht kerdad eziti Karjalan taideht verhas mas[2].
Vodelpäi 2003 opendab Petroskoin valdkundaližes A. K. Glazunovan nimel konservatorijas pajataitaidehen tedokundal[3].
Vozil 2006—2016 ohjanzi Venäman teatraktivistoiden ühtištusen Karjalan erišton.
Eläb Petroskoiš.
Sädairad
Teatran radvoziš Aleksei Presn'akov sädi erazvuiččiden obrazoiden galerejan:
- Operetta: Баринкай (ven.: "Цыганский барон" I. Štraus, 1978), Radžami (Bajadera", 1978), Edvin ("Sil'va", 1979), knäz' Orlovskii da Genrih Aizenštein (ven.: "Летучая мышь", 1979), Raul' (ven.: "Фиалка Монмартра", 1981), Tassilo ("Marica", 1984), Mister Iks (ven.: "Принцесса цирка", 1985) I. Кal'manan, Rene fon L'uksemburg ("Graf L'uksemburg" F. Legar, 1987).
- Oper: Sil'vio ("Pajaci" R. Leonkavallo, 1979), Bel'kore da Enrike (ven.: "Любовный напиток" da ven.: "Колокольчик" G. Donicetti), Aleko (S. V. Rahmaninovan üks'nimine oper, 1999), graf Al'maviva (ven.: "Свадьба Фигаро" V. А. Mocart, 2001), markiz d'Obin'ji ("Traviata" Dž. Verdi, 2004).
- M'uzikl da muzikkomedii: Tevje (ven.: "Скрипач на крыше" Dž. Bok, 2003), Garri Trevor (ven.: "Целуй меня, Кэт!" K. Porter, 2004), knäz' Serpuhovskii ("Favorit" М. Samoilov, 2001).
Pauklahjad da arvnimed
- Karjalan ASSRan arvostadud artis (1985);
- Karjalan rahvahaline artist (2006);
- Venäman arvostadud kul'turradnik (2011) — arvtegoiš kul'turas da äivozižes hüväs rados[1].
Homaičendad
- ↑ 1 2 Ю. Д. Генделева, В. А. Ягодкина. Алексей Петрович Пресняков (к 70-летию со дня рождения). library.karelia.ru (Национальная библиотека Республики Карелия). Дата обращения: 18 sulakud 2026.
- ↑ 5 марта в истории Карелии. Дата обращения: 18 sulakud 2026.
- ↑ Кафедра вокального искусства. glazunovcons.ru (Петрозаводская государственная консерватория имени А. К. Глазунова). Дата обращения: 18 sulakud 2026.
Literatur
- Генделева, Ю. Д. Музыкальный театр Карелии: очерк истории. — Петрозаводск: ПетроПресс, 2009. — С. 162, 172—173, 181, 182, 229. — 240 с. — ISBN 978-8430-0135-3.
Lähtked
- Sündnuded 5. keväz'kud
- Sündnuded vodel 1959
- Piterin konservatorijan pästnikad
- Venäman arvostadud kul'turradnikad
- Personalijad kirjamišton mödhe
- Sündnuded Sovetskijas Sojuzas
- Sovetskijan Sojuzan baritonad
- Venäman baritonad
- Karjalan ASSRan arvostadud artistad
- Karjalan rahvahaližed artistad
- Personalijad:Karjalan muzikteatr
- Petroskoin konservatorijan opendajad
