Sovetskijan rahvahan genocid

Рувики-späi
Sovetskijan rahvahan genocid
Русский должен умереть, чтобы жили мы"}} (ger. Der Russe muß sterben, damit wir leben). Br'anskan agj, 2.redukud 1941 voz'
Vermahtan voinmehiden joukfotokuva. Škollaudal om kirjutadud melal: {{lang-ru|Русский должен умереть, чтобы жили мы"}} (ger. Der Russe muß sterben, damit wir leben). Br'anskan agj, 2.redukud 1941 voz'
Voinrida Sur' Kodiman voin
Sija
Hronologii
Aigkeskust 22. kezakud vodel 1941 – semendku vodel 1945
Päazjtegod Sovetskijan rahvahan genocid RSFSRan tahol,
Sovetskijan rahvahan genocid Belorussian SSRan tahol,
Sovetskijan rahvahan genocid Ukrainan SSRan tahol,
Sovetskijan rahvahan genocid Litovskan SSRan tahol,
Sovetskijan rahvahan genocid Latvian SSRan tahol,
Sovetskijan rahvahan genocid Estonian SSRan tahol,
Sovetskijan rahvahan genocid Moldavian SSRan tahol,
Sovetskijan rahvahan genocid Karjalaiž-Suomalaižen SSRan tahol
Genocidan žertvad
Žertvad slav'alaižed, jevrejad, ciganad
Žertvoiden lugumär enamba 13 mln mest
Genocidmahtod Joukrikondad
Edel meletadud oloiden tegemine ristituiden joukkolendan täht
Suriden mez'joukuiden väges sirdänd
Seksualine vägivald
Edel meletadud socialižen infrastrukturan da kul'turjäl'gestusen murendand
Genocidas vastusenpidäjad
Genocidan tegijad

Ainzatcgruppad

SS-voiskad
Vermaht
Varutomuden služb (SD)
Ruminian Kuniguden armii
Ruminian Kuniguden žandarmerii
Vengrian Kuniguden armii
Italian kunigahan armii
Suomen polestusen väged
kollaborantad
Oiktuden arvostelend
Azjmehišt, mitte kodvi genocidan faktoid Nemecko-fašistižiden anastajiden da heiden abunikoiden pahategoiden vahvištoitusen da tarkištelendan äkkiližiden azjtegoiden laudkund; Rahvahidenkeskeine tribunal N'urnbergas; Venäman tarkištuzkomitet

Sovetskijan rahvahan genocid (ven.: Геноци́д сове́тского наро́да) om germanialaižiden nacistoiden, heiden abunikoiden da ühtmeližiden pahategod sovetskijan rahvahan vasthapäi Suren Kodiman voinan aigan.

Venäman federaližen zakonan mödhe 21.04.2025 № 74-FZ,

sovetskijan rahvahan genocid nece om nacistoiden da heiden abunikoiden azjtegod Suren Kodiman voinan voziden 1941—1945 aigan, miččed om oigetud rahvahaližiden, etnižiden vai rassovijoiden mehiden joukuiden vasthapäi, kudambad eliba Sovetskijas Sojuzas. Heid surmitihe, riktihe, tehtihe pahut tervhudele, kel'tihe sündutada lapsid, väges ottihe lapsid, väges sirdihe heid libo tehtihe mugoižid oloid, miše hö koližiba iče[1].

Nacistižen Germanian da sen abunikoiden pahategoiden täht koli enamba 13,6 mln kožmuzeläjad. Voinan aigan om muretud läz 1700 sovetskijad lidnad da pos'olkad, muretud 70 tuhad küläd[2][3][4][5].

Äkkiližiden azjtegoiden valdkundaline laudkund kerazi lujas äi azjbumagoid-todištusid, miččed ozutadaba neniden pahategoiden surut. Koumanden reihan ohjanduzkund om sudidud Rahvahidenkeskeižel tribunalal N'urnbergas da Sovetskijan Sojuzan avoinuzil sudan ištundoil, a nacistoiden pahategod okkupiruidud sovetskijal territorijal edeleze lugetas genocidaks[6][7][8][9].

Nacistižen Germanijan ohjandajad planiruiba tehta Päivnouzman okkupiruidud mad Koumanden reihan küläelomišton da saskel'mižen tegeližuden kolonojoikš. Sijaližid eläjid jagatihe kategorijoihe "rasovijan kal'huden" da nemcoile uskoližuden mödhe.

Nacistižen Germanian planad sovetskijoiden rahvahanikoiden vasthapäi

Planiruitud voinan pohjas Sovetskijan Sojuzan vasthapäi oli ven.: "войны на уничтожение"-koncepcii, miččen eziti Adol'f Gitler. Peitsanoiš vermahtan üläohjanduzkundan edes 30. keväz'kud vodel 1941 hän sanui, miše tulii rida Päivnouzman poles eroneb voinaspäi Päivlaskmal da se pidab tehta lujas kovas[10][11].

"Alembaižik rasoikš", miččid nacistad tahtoiba kogonalaz koletada, oli nimitadud jevrejalaižed da čiganad; heiden jäl'ges oliba Päivnouzman slavilaižed rahvahad, miččid lugetihe odvaks radvägeks da heid pidi koletada poleks vai käta germanialaižikš. Erasil rahvahil (ozutesikš, Pribaltikan eläjil oli germanijan valdan sistemas aburol'[6].

Minei om melentartušt, eläbs-ik toižed rahvahad hüvin vai gol'l'as surmhasai vaiše sen täht, miše hö oma tarbhaižen meile vaiše meiden kul'turan orjikš; toižes azjas ned ei olgoi melentartuižed minun täht[12]. Genrih Gimmler

OST-päplanan mödhe pidi väges sirttä Uralan taga SSSRan slav'alaižen rahvahan enambištod da hilläšti vajehtada heid germanialaižile kolonistoile. Jevrealaižid, čiganoid da Sovetskijan Sojuzan kommunistižen partijan ühtnikoid tariž oli pigaaigal rikta[13].

Näl'gän planan mödhe, miččen vaumiči Gerbart Bakk, ühtes polespäi, okkupiruidud tahoiden vargastandan abul tariž oli ladida vermahtan saldatoiden sömvaratandad, da völ ladida sömtavaroiden vedändad Jevropaha, a toižes polespäi, poleta anastadud tahoiden eläjiden lugud näl'gäl, mitte oli tehtud rekvizicijan da minimaližen norman sömtavaroiden andandmižel [14].

6. semendkud vodel 1941 Ülembaižen manvoinvägiden ohjanduzkundan fel'dmaršal Val'ter fon Brauhič pästi eloho käskon "Komissaroiš", miččen mödhe germanialaižile voinmehile da ainzacgruppoile (ven.) oli kästtud rikta sovetskijoid politradnikoid[13][15].

Vermahtan ülembaižen ohjanduzkundan štaban pämez' general-fel'dmaršal Vil'gel'm Keitel' käskol 13. semendkud vodel 1941 "Voinsudan andandas Barbarossa-operacijan rajonas da voiskiden erilaižiš valdoiktusiš" vahvištoiti röunatomad terrorrežimad Sovetskijan Sojuzan tahol, mitte oli germanialažen voiskan valdan al. Azjbumag päzuti vermahtan personališt joukud kaikiš pahategoiš vastusenpidändaspäi eläjiden vasthapäi. Gimmler pästi mugoman käskon SS-voiskiden täht[16].

Sen-ki aigan nacistine ohjanduzkund vaumiči Sovetskijan Sojuzan totaližen vargastandan da londuz-, tegend- da radvaroiden kävutamižen planad. Sen täht 19. keväz'kud vodel 1941 Gitleran käskon mödhe oli tehtud elomišton "Ol'denburg"-štab Geringan ohjandusel[17].

B'ulleteniš № 112, mitte om pästud vermahtan propagandan erištol kezakus vodel 1941, ani jäl'ghe tacindad Sovetskijan Sojuzan päle, voinan pätegod oli ezitadud muga:

Pidab rikta rusttoid pol'mehid ühtes heiden kremlin diktatoranke. Germanian rahvahale pidab tehta kaikid suremban ičeze istorijas pätegon, mail'm völ kulištab, miše nece pätego linneb tehtud lophusai[18].

Pagin uziden nemeckijoiden eländtahoiden projektoiš. Keskes: Genrih Gimmler da Rudol'f Gess

Genocidan politikan tegemine

Kožmuzeläjiden joukrikondad

Nacistoiden politikan znamasižeks pirdaks Sovetskijan Sojuzan tahol tegihe sijaližiden eläjiden sur'kulu rikond. "Päivnouzman tahoiden" täht radoi käsk slavilaižen da toižen "vigasižen" rahvahan lugumäran kardinaližes polenzoituses, mitte todenzoitiba eloho SS-ainzacgruppad, vermahtan voiskjoukud da kollaboracionistižed ühtenzoitused. Muga, läz 33 tuhad jevrejad om riktud Babii Jar-tahos Kijevas sügüz'kus vodel 1941, enamba 15 tuhad sovetskijad ristitud om surmitadud vägivaldaližen "Tal'vesine noiduz'" (ven.)-azjtegon aigan belorussko-latvialaižes maröunas, enamba 27 tuhad mest nacistad rikoiba Rostovan Zmijovskaja balka (ven.)-sijas. I mugomid azjtegoid om sada[9][19][20][21].

Vägivaldaližed operacijad, miččed formaližesti oli oigetud partizanoiden vasthapäi, todeks oli kogonaižiden agjoiden eläjiden rikond kuti voibištelend "banditizmanke". Pouttud man taktikan mödhe eländtahod ottihe ümbärdushe, eläjid rikttihe da infrastrukturad täuzin muretihe. Eläjid ei vaiše amptihe, no i traviba haikarel mašinoiš-dušegubkoiš vai stacionarižiš gazabkameroiš, poltihe eläbid, küksttihe tal'vel pakaižele vai tactihe näl'gsurmale. Üks' mugoman politikan opak ozutez om Hatin'-külän poltand (ven.) ühtes 149 eläjanke 22. keväz'kud vodel 1943, miččen tegi SS-bataljonan "Dirlevanger"-joukun vägivaldaline saldatoiden jouk da ukrainalaižed kollaboracionistad. Voinan aigan om täuzin heittud malpäi tuhad sovetskijad pos'olkad da küläd[4][19][20].

Totaližen kolenzoitandsisteman päazjaks oliba koncentracionižed lagerid, miččid tehtihe nacistad Sovetskijas Sojuzas. Suomen voinarhivas kaičese allekirjutadud Karl Mannergeiman käsk №132, miččen mödhe "okkupiruidud Karjalan mal venälaižid pidi tabata da oigeta konclagerihe". Ezmäine koncentracionine lager' venälaižiden täht oli tehtud Petroskoiš 24. redukud vodel 1941. Kaiked okupiruidud tahol oli enamba 14 konclagerid kožmuzeläjiden täht, paiči sidä, miše oliba lagerid voinmehiden täht. Istorikoiden erazvuičiden tedoiden mödhe Suomen koncrageriden päliči, miččed oliba Karjalas, om männu 50—60 tuhad mest[22].

Opalahižen tetabuden sai surman lager' Janovskii-küläs läz L'vov-lidnad, kus om surmitadud läz 200 tuhad mest, da völ Minskan getto, miččehe mülüi Trostenec-lager' (nellänz' žertvoiden lugumäran mödhe lageriden kogomuz Jevropas jäl'ghe Osvencimad, Maidanekad da Treblinkad). Paiči sidä, enamba 85 tuhad mest koliba näl'gaspäi da läžundoišpäi Imperijan varutomuden päohjanduzkundan da keskaigaižiš ottud plenha voinmehiden lageriš, mugomid kut Dulag-100 Porhovas[19][20][23].

A ühthižed Sovetskijan Sojuzan eläjiden pördutomad kadotused okkupandoiden azjtegoiden tagut om enamba 13,6 mln mest[2][3].

Sovetskijoiden lidnoiden bombitused

Ezmäi kaiked nacistižen polttud man da sovetskijan rahvahan totaližen kolenzoitusen politikan ozutesikš tegihe Stalingradan, Leningradan, Moskvan, Gor'kovan da toižiden SSSRan lidnoiden bombituz. Vaiše ühtes päiväs 23. elokud vodel 1942 Stalingradale om pästtud enamba 1000 tonnad bombid, sen tagut kümenikad tuhad kožmuzeläjad om riktud, enamba 90 % eletadud fondad om muretud da lidnaspäi jäiba vaiše jändused. Leningradan blokadan aigan mugažo kaiken aigan oliba avialendandad: lidnan sömtavaroiden varažomiden da eletud kvartaloiden bombitusen pätego oli säta gumanitarišt katastrofad. Äiluguižid avialendandoid kovas vastsiba sovetskijad PVO-sistemad, no kaiken-se ned toiba kadotusid eläjiden keskes da eletud fondan, kommunikacijoiden, läžundkodiden, tegeližuden objektoiden da kul'turjäl'gestusen muštpachiden murendamine[24][25][26][27].

Leningradan blokad

Üks' kaikiš surembišpäi nacistoiden pahategoišpäi Sovetskijan Sojuzan tahol om Leningradan blokad, mitte jatksihe süguz'kun 8. päiväspäi vodelpäi 1941 vilukun 27. päivähasai vodehesai 1944. Blokadan žertvoikš tegihe enamba 1,093 mln mest. Vodel 2022 Piterin sud vahvištoiti nenid azjtegoid genocidaks[28][29].

Rahvahan iznesimatoman elon tegemine

Jogapäiväine terror

Okkupantad heitiba kaik sovetskijad zakonad, levenzoitiba kaikel Sovetskijan Sojuzan okkupiruidud tahol Germanian käskištod, miččehe oli mülütadud erilaižid käskoid. Sijaližen rahvahan ustavzoitandan enambištoks oli surmičuz, mitte kävutadihe eskai peniš vigoiš: komendantčasun keskustuses, sovetskijoiden listovkoiden kaičendas, veden otandas sijaspäi, mitte oli anttud vermahtan saldatoile, ten redustandas da toižiš. Toižin jogahižes ustavzoitandas sovetskijad ristitud voiba putta konclagerihe. Värhuden todištust ei ottud tarkudehe: erilaižed sudad tegiba sudanmäričused vaiše kahteldusen mödhe[6][30].

Ristituiden elo oli röunatadud äjil kel'dändoil, miččid oli jüged ei mureta. Joga valdaližel azjtegol oli kova ustavzoitand. Ku värnikad ei voinugoi löuta, ka okkupantad riktihe väges ottud plenha ristituid. Nemeckijad voinmehed da heiden abunikad paksus riktihe eläjid muite, ilotusen täht. Om kaičenus äi todištajiden johtutesid siš, kut nacistad traviba koirid lapsihe, riktihe kohtukahid da vagahaižid, löiba da nasiluiba naižid, mokičiba invalidoid da vanhoid ristituid[6][31].

17. heinkud vodel 1941 vermahtan ohjanduzkund pästi käsk, mitte laski da eskai käski voinmehile otta väges kožmuzeläjilpäi kaiken, mihe hö mel'duiba. Joga elomišton ižandan vastustusen pidi kovas alištada. Vermahtan voiskiden tulend eländtahoile kaiken zavodihe ristituiden ambundaspäi, marod'orstvaspäi da vargastandaspäi. Völ sidä aigan vedihe kul'turkal'husid[6][32].

Nemeckijan komendantan tedotuz Donbassan tahon Marinovka-küläs nacistoiden okkupacijan aigan

Näl'gän tegemine

Anastades joga lidnad, gitlerovcad ezmäi kaiked ottihe sömtavaroid varažomišpäi da laukoišpäi. Siš aigaspäi eläjil ei olend voimust ostta sömtavaroid. Sen tagut tuli sömtavaroiden jagand: leib anttihe vaiše okuppantoiden radmehištoiden da administracijan radnikoile[33][34].

Leibäd kartočkoden jagandan täht pašttihe receptan mödhe, mitte oli vahvištoitud nacistižen sömtavarministerstval: 50 % rugižšrokad (kombikorman pala), 20 % cv'okl jändusid (sv'oklan jändused), 20 % cel'l'ulozjauhod, 10 % jauhtud ol'ged vai lehtištod. Lapsed, vanhad ristitud da läžujad mehed, kudambad södihe necidä surrogatad koliba ezmäižin[35].

Küläeläjiden personaližile elomištoile oli pandud nalogad. Jüväd da kazvmusid pidi antta okkupacionižele administracijale lujas penes arvos[14]. "Sabotažiš" kerdalaz amptihe. Suriden živatoiden peitrikondas voiba riputada[36].

Näl'gän täht levenzoittihe erazvuiččed läžundad, sen lugus infekcionižed, miččiden tagut mehiden surman lugumär völ kazvoi[30].

Radatoitand

5. elokud vodel 1941 päivnouzmanpolen ministr Al'fred Rozenberg pästi käskon radon velgudes okkupiruitud tahoiden eläjiden täht, miččen piduz' oli enamba 22 päiväd kus. Radoile ottihe 14—65-voččid ristituid. Lidnoiš oli tehtud radon biržad, miččed kodviba kaikid radigäižid eläjid. Biržan registracijaspäi sirdänd lugihe sabotažikš da sen ustavzoitand oli surmičuz[37].

Radpäivän piduz' oli 14—18 časud, mitte kaiken oli nemeckijan administracijan da sijaližiden policii-kollabaracionistoiden ohjandusen al. Radnikoiden päustavzoitand oli söman andandan heitänd vai surmičuz[37][38].

Sovetskijan Sojuzan rahvahan oigenduz radole Germaniaha

"Päivnouzman man" nacistižen kolonizacijan päazjaks tegihe sijaližen rahvahan oigenduz radole Germaniaha, kus heiden vastha kävutadihe mugomad-žo ustavzoitandad da mokičuzazjtegod, kut i okuppiruidud SSSRan tahoil. Vozil 1942—1944 väges oli oigetud radole enamba 5,2 mln sovetskijad rahvahanikad. Heile anttihe vaiše minimališt varatandad elon täht da maksimalisti kävutadihe heiden radväged, sen täht äjad ristitud koliba[37][39].

Sovetskijoiden plenha ottud voinmehiden olod

Völ üks' genocidan politikan ozutez om sovetskijoiden voinmehiden pidänd. Rusttan armijan saldatoid da oficeroid kolenzoitiba völ lagerihe vendan aigan, heile ei anttihe ni sömäd, ni jomad, kävutadihe oružjad väl'dünuziden ristituiden vastha, kudambad jo iče ei voided astta[40].

Lageriš sovetskijoiden plenha ottud voinmehiden surman päsü oli näl'g da läžundad. Paiči sidä, t'urmatud mehiden vastha oliba kävutadud lageriden ohjanduzkundan mokičused[40][41].

Sovetskijoiden plenha ottud mehiden lugumäran polhe pagištoitas i nügüd', paksus sen mär om 4,5—5,75 mln mest. Oppindmehiden tedoiden mödhe, enamba pol't sen luguspäi koliba lageriš vai lagerihe vendan aigan[2][42][43].

Genocidan tegijad

Sovetskijan rahvahan genocidan pätegijad oliba varutomuden policijan da služban (SD) ainzacgruppad. Sovetskijan Sojuzan tahol oli tehtud nel'l' gruppad (A, B, C da D), jogahine jagoihe zonderkäskoile da ainzackäskoile, miččed radoiba okkupiruidud märtahol. Gruppoihe mülüiba SD, gestapon, kriminaližen policijan, policiiškoliden radnikad, SS-voiskan oficerad.Ainzacgruppoiden radod ohjanziba SSan da policijan üläf'urerad, kudambid necele radsijale pani iče Gimmler: SSan gruppenf'urer Gans-Adol'f Pr'utcman (pohjoine), SSan obergruppef'urer Erih Bah-Celevski (keskuz) da SSan obergruppef'urer Fridrih Ekkel'n (suvi). Vermahtan polespäi paksus abupalaks oliba tagaman službad da Abveran oficerad[9][44][45][46].

Nemeckijad saldatad tehtas partizanoiden sirmičusen fotokuvid, 1941 voz'

Sen lugus pahategoihe sovetskijoiden kožmuzeläjiden vastha ühtniba ei vaiše SSan da abupolicijan voinmehed, no i vermahtan prostad saldatad da völ okkupacionižen administracijan radnikad. Äjihe genocidan pahatagoihe ühtniba nacistižen Germanian abunikad: Ruminian kuniguden, Vengrian kuniguden, fašistižen Italian armijad da žandarmerijad — da völ manitajad sovetskijas rahvanikoišpäi[9][45][46][47][48].

Alastomad jevrejalaižed naižed da lapsed Mizoč-tahon gettospäi varastadas surmičust, miččen tehtas nemeckijad varutomuden policii (Zipo) da varutomuden služb (SD) Ukrainan abupolicijan radnikad

Sudad nacistoiden pahategijoiden vasthapäi

Kül'mkus vodel 1942om sätud Nemecko-fašistižiden anastajiden da heiden abunikoiden pahategoiden vahvištoitusen da tarkištelendan äkkiližiden azjtegoiden laudkund (ven.) (ČGK), mitte kerazi tuhad todištust nacistoiden pahategoiš. Neniden tedoiden pohjal, SSSRan Ülembaižen nevondišton prezidiuman käskon mödhe 19. sulakud vodel 1943, zavottihe avoinuded sudaništundad voinpahategijoiden da heiden abunikoiden vastha. Ezmäižed sudaništundad oliba Krasnodaras, Krasnodonas da Har'kovas[9][49][50][51].

Tedod, miččed kerazi Äkkiline laudkund om pandud N'urnbergan processan (ven.) värituzpolen mel'kacundan pohjaze, miččel mail'man rahvazkundan sudale oliba avaitud nacizman voinpahategoiden todištused[7][8][52].

Mušt

Sovetskijan rahvahan genocidan žertvoiden muštpäiv

Joga voden 19. sulakud sovetskijan rahvahan genocidan Surem Kodiman voinan aigan Venämal mänetadas Ühthižiden azjoiden päiv. Muštazjtegod vedädas openduzorganizacijoiš, tedo- da kul'turan opištoiš. Vodel 2022 kaiked Venämadme akcijaha ühtni enamba 6,5 mln mest[50][51][53].

29. tal'vkud vodel 2025 Venäman prezident Vladimir Putin allekirjuti zakonan, miččen mödhe 19. sulakud Venämal om vahvištoitud "Sovetskijan rahvahan genocidan žertvoiden muštpäiväks"[54].

Muštpachad

Joukrikondan tahoil Venämal da Belorussias sijadasoiš memorialižed kaumištod (ozutesikš, Kolnuzile lapsile muštpacaz Tihvinas, Pesčanii log-tahon muštpacaz, Hatin'-memorialkogoduz, Leningradan blokadan lapsile muštpacaz da toižed arhitekturan sauvotused).

Venäman federaližen zakonan 21.04.2025 № 74-ФЗ mödhe, "kaik sovetskijan rahvahan genocidan žertvoiden maha pandud jändused da muštpachad oma valdkundaližes kaičendas"[1].

Valdaline mez'-vestatuz Hatin'-kaumištol

Muzejad genocidan žertvoiden muštoks

Kül'mkus vodel 2024 Piterin agjan ohjanduzkund eziti planoid memorialižen Zaicevo-kaumišton tahol SSSRan kožmuzeläjiden genocidan žertvoiden muštoks muzejan tegemižes[55].

20. uhokud vodel 2026 Moskvan valdmehištos ezitadihe, miše pälidnas avaidase ezmäine Venämal rahvahaline Mušton muzei, mitte om omištadud Suren Kodiman voinan nacistoiden žertvoiden muštoks[56].

Sovetskijan rahvahan genocidan žertvoiden mušton zakonkaičuz

Venämal om kriminaline vastusenpidänd sovetskijan rahvahan Suren Kodiman voinan aigan genocidan kel'dändas da hüväksindas, da genocidan žertvoiden mušton koiristundas[57][58].

Homaičendad

  1. 1 2 Федеральный закон от 21.04.2025 № 74-ФЗ ∙ Официальное опубликование правовых актов. publication.pravo.gov.ru. Дата обращения: 27 sulakud 2026.
  2. 1 2 3 Россия и СССР в войнах ХХ века. Книга потерь / Г. Ф. Кривошеев, В. М. Андроников, П. Д. Буриков и др.. — М., 2010. — С. 219—235.
  3. 1 2 Козлов А. В. Имя ему геноцид. Преступления гитлеровской Германии на территории Белоруссии и России. — М.: Вече, 2022. — С. 299.
  4. 1 2 Кудряшов С. В. Война на уничтожение. Нацистский террор на советских территориях // Вестник РФФИ. Гуманитарные и общественные науки. — 2025. — № 1. — С. 69—75.
  5. Ковалёв Б. Н. Повседневная жизнь населения России в период нацистской оккупации. — М., 2011. — С. 11.
  6. 1 2 3 4 5 Без срока давности: преступления нацистов и их пособников против мирного населения на временно оккупированной территории СССР в годы Великой Отечественной войны 1941—1945 гг.: Сборник документов в двух частях. — М.: Фонд «Связь Эпох», 2020.
  7. 1 2 Полторак А. И. Нюрнбергский эпилог. — М.: Воениздат, 1969.
  8. 1 2 Савенков А. Н. Нюрнберг: приговор во имя мира. — М.: Проспект, 2021.
  9. 1 2 3 4 5 Козлов А. В. Имя ему геноцид. Преступления гитлеровской Германии на территории Белоруссии и России. — М.: Вече, 2022. — С. 35—45.
  10. Козлов А. В. Имя ему геноцид. Преступления гитлеровской Германии на территории Белоруссии и России. — М.: Вече, 2022. — С. 7—34.
  11. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение. Третий рейх и геноцид советского народа. — СПб., 2026. — С. 192.
  12. Нюрнбергский процесс. Сборник материалов. Документ NO-5001 (PS-1919).
  13. 1 2 Козлов А. В. Имя ему геноцид. Преступления гитлеровской Германии на территории Белоруссии и России. — М.: Вече, 2022. — С. 7—34.
  14. 1 2 Баринов И. Аграрная политика нацистской Германии, 2013, с. 288.
  15. Нацизм. Документальные свидетельства преступлений, 2023, Предисловие.
  16. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение, 2024, с. 404.
  17. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение, 2024, с. 203—204.
  18. Цит. по: Ветте В. Война на уничтожение: Вермахт и Холокост // Новая и новейшая история. — 1999. — № 3.
  19. 1 2 3 Без срока давности: преступления нацистов и их пособников против мирного населения на временно оккупированной территории СССР в годы Великой Отечественной войны 1941–1945 гг. : Сборник документов : В 2 ч. Ч. 1. — М.: Фонд «Связь Эпох», 2020. — С. 123—596.
  20. 1 2 3 Без срока давности: преступления нацистов и их пособников против мирного населения на временно оккупированной территории СССР в годы Великой Отечественной войны 1941–1945 гг. : Сборник документов : В 2 ч. Ч. 2. — М.: Фонд «Связь Эпох», 2020. — С. 9—370.
  21. Аристов С. В. Система нацистских концентрационных лагерей, 2019, с. 9, 30.
  22. Андрей Сидорчик. Концлагеря Маннергейма. Как финны уничтожали русских в захваченной Карелии. aif.ru (19 redukud 2015). Дата обращения: 13 semendkud 2026.
  23. Аристов С. В. TERRA INCOGNITA: система нацистских концлагерей на оккупированной территории СССР (1941—1944 гг.). — М., 2022.
  24. Фёдоров А. Г. Авиация в битве под Москвой. — М.: Наука, 1975.
  25. Дёгтев Д. М. Воздушная битва за Сталинград: операции люфтваффе по поддержке армии Паулюса, 1942—1943. — М.: Центрполиграф, 2021.
  26. Дёгтев Д. М. Воздушная битва за город на Неве защитники Ленинграда против асов люфтваффе, 1941—1944, к 70-летию снятия блокады. — М.: Центрполиграф, 2014.
  27. Лашков А. Ю. Противовоздушная оборона Горьковского промышленного района в годы Великой Отечественной войны // Военно-исторический журнал. — 2023. — № 5. — С. 4—15.
  28. Белозёров Б. П. Ленинград сражающийся. — СПб.: Знание, 2016—2019. — Т. 1—4.
  29. Суд Петербурга признал блокаду Ленинграда геноцидом, РБК. Дата обращения: 22 tal'vkud 2025.
  30. 1 2 Яковлев Е. Н. Война на уничтожение. Третий рейх и геноцид советского народа. — СПб., 2026.
  31. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение, 2024, с. 414—415.
  32. Попов А. Ю. Новый экономический порядок на оккупированной советской территории в годы Великой Отечественной войны. Федеральная Служба Безопасности. Дата обращения: 26 sulakud 2026.
  33. Кикнадзе В. Г. и др. Геноцид народов России, 2024, с. 438—439.
  34. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение, 2024, с. 263—264.
  35. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение, 2024, с. 265.
  36. Баринов И. Аграрная политика нацистской Германии, 2013, с. 289.
  37. 1 2 3 Принудительный труд 1939—1945. Опыт международного проекта. — Воронеж, 2020.
  38. Без срока давности: преступления нацистов и их пособников против мирного населения на временно оккупированной территории СССР в годы Великой Отечественной войны 1941–1945 гг. : Сборник документов : В 2 ч. Ч. 1. — М.: Фонд «Связь Эпох», 2020. — С. 222, 338, 511.
  39. Полян П. М. Жертвы двух диктатур: Остарбайтеры и военнопленные в Третьем рейхе и их репатриация. — М., 1996.
  40. 1 2 Штрайт К. "Они нам не товарищи": вермахт и советские военнопленные в 1941—1945 гг. — М., 2009.
  41. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение. Третий рейх и геноцид советского народа. — СПб., 2026. — С. 314—325.
  42. Судьба военнопленных и депортированных граждан СССР. Материалы Комиссии по реабилитации жертв политических репрессий // Новая и новейшая история. — 1996. — № 2. — С. 91—112.
  43. Яковлев Е. Н. Война на уничтожение. Третий рейх и геноцид советского народа. — СПб., 2026. — С. 477.
  44. SS im Einsatz. Eine Dokumentation ϋber die Verbrechen der SS. — Berlin: Deutscher Militärverlag, 1967.
  45. 1 2 Без срока давности: преступления нацистов и их пособников против мирного населения на временно оккупированной территории СССР в годы Великой Отечественной войны 1941—1945 гг. Ч.1. — М.: Фонд «Связь Эпох», 2020. — С. 9—26.
  46. 1 2 Кудряшов С. В. Война на уничтожение. Нацистский террор на советских территориях // Вестник РФФИ. Гуманитарные и общественные науки. — 2025. — № 1. — С. 66—68.
  47. Нюрнбергский трибунал развеял миф о "чистом вермахте", заявил историк, РИА Новости (18 kül'mkud 2025). Дата обращения: 30 vilukud 2026.
  48. Мюллер Н. Вермахт и оккупация (1941—1945). О роли вермахта и его руководящих органов в осуществлении оккупационного режима на советской территории. — М.: Воениздат, 1974. — С. 158—275.
  49. Без срока давности: преступления нацистов и их пособников против мирного населения на временно оккупированной территории СССР в годы Великой Отечественной войны 1941–1945 гг. : Сборник документов : В 2 ч. Ч. 2. — М.: Фонд «Связь Эпох», 2020. — С. 371—431.
  50. 1 2 День единых действий, Без срока давности (12 sügüz'kud 2022). Дата обращения: 26 sulakud 2026.
  51. 1 2 День единых действий. russiancip.ru. Дата обращения: 26 sulakud 2026.
  52. Алиева Л. В. Без срока давности: геноцид мирного населения на оккупированных территориях РСФСР в годы Великой Отечественной войны. — Красноярск, 2021. — С. 144.
  53. Акция «День единых действий в память о жертвах преступлений против советского народа, совершённых нацистами и их пособниками в годы Великой Отечественной войны» объединила школьников и студентов. Минпросвещения России. Дата обращения: 26 sulakud 2026.
  54. Путин подписал закон об установлении Дня памяти жертв геноцида советского народа, TACC (29 tal'vkud 2025). Дата обращения: 26 sulakud 2026.
  55. Музей памяти жертв геноцида мирных жителей будет создан в Ленобласти, РИА Новости (25 kül'mkud 2024). Дата обращения: 26 sulakud 2026.
  56. Первый национальный Музей памяти откроется в Москве, Сайт Москвы (26 sulakud 2026). Дата обращения: 20 uhokud 2026.
  57. Путин подписал закон о наказании за отрицание геноцида советского народа. tass.ru (9 sulakud 2026). Дата обращения: 26 sulakud 2026.
  58. Федеральный закон от 09.04.2026 № 100-ФЗ ∙ Официальное опубликование правовых актов. publication.pravo.gov.ru. Дата обращения: 26 sulakud 2026.

Literatur

  • Алиева Л. В. Без срока давности: геноцид мирного населения на оккупированных территориях РСФСР в годы Великой Отечественной войны. Красноярск. 2021..
  • Альтман И. Жертвы ненависти. Холокост в СССР. 1941—1945 гг.. — М., 2002.
  • Арад И. Катастрофа евреев на оккупированных территориях Советского Союза (1941—1945). Днепропетровск.. — М.: Центр "Холокост", 2007.
  • Аристов С. В. "Империя смерти". Концлагеря Третьего рейха: самая полная иллюстрированная энциклопедия нацистских концлагерей. — М.: Яуза, 2022.
  • Аристов С. В. TERRA INCOGNITA: система нацистских концлагерей на оккупированной территории СССР (1941—1944 гг.). — М., 2022.
  • Артамошин С. В. Идейные истоки национал-социализма.. — Брянск, 2002.
  • Багдасарян В. Э., Реснянский С. И. Геноцид советского народа в германской оккупационной политике: цивилизационный ракурс "войны на уничтожение" // Вестник Российского университета дружбы народов. Серия: История России. — 2025. — Т. 24, № 2. — С. 126—147.
  • Баринов И. И. Направление — Украина: опыт изучения нацистской оккупационной политики, 1941—1944. — М., 2014.
  • Безыменский Л. А. Особая папка "Барбаросса".' . М. 1972.
  • Белозёров Б. П. Ленинград сражающийся. Т. 1—4.. — СПб.: Знание, 2016—2019.
  • Великая Отечественная без грифа секретности. Книга потерь / под общ. ред. Г. Ф. Кривошеева, А. В. Кирилина.. — М.: Вече, 2010.
  • Великая Отечественная война 1941—1945 годов (в двенадцати томах). — М.: Воениздат, 2011—2015.
  • Великая Победа советского народа: социально-политические и демографические аспекты / отв. ред. С. В. Рязанцев, В. Н. Иванов; ИСПИ ФНИСЦ РАН. — М.: Экон-Информ, 2020.
  • Великая Победа (в пятнадцати томах) / под общ. ред. С. Е. Нарышкина, А. В. Торкунова. — М.: МГИМО-Университет, 2015.
  • Вержбицкий Ю. Ю. "За все эти чудовищные преступления… преступное гитлеровское правительство, командование германской армии и их сообщники несут всю полноту уголовной и материальной ответственности": организация расследования нацистских преступлений и наказание военных преступников, виновных в геноциде на оккупированной территории РСФСР в годы Великой Отечественной войны. — Военно-исторический журнал № 5, 2025. — С. 82—89.
  • Веригин С. Г. Карелия в годы военных испытаний: политическое и социально-экономическое положение Советской Карелии в период Второй мировой войны 1939—1945 гг.. — Петрозаводск, 2009.
  • Веригин С. Г. Финская оккупация Карелии в 1941—1944 годах: дискуссии между российскими и финляндскими историками // Учёные записки Петрозаводского государственного университета. Т. 44. № 6. — 2022. — С. 75—82.
  • Ветте В. Образ врага: расистские элементы в немецкой пропаганде против Советского Союза // Почему Третий рейх проиграл войну. Немецкий взгляд.. — М., 2021.
  • Галкин А. А. Германский фашизм. — М.: Наука, 1989.
  • Данченко Е. Л. Батраки поневоле. Принудительный труд "восточных рабочих" в сельском хозяйстве нацистской Германии (1941—1945). — Воронеж: Издательство Воронеж. гос. пед. ун-та, 2012.
  • Дюков А. Р. Операция "Зимнее волшебство". Нацистская истребительная политика и латвийский коллаборационизм. — М., 2011.
  • Захарина Е. А. Травматический опыт остарбайтеров и способы его преодоления в советской и постсоветской культуре памяти. — Этнографическое обозрение, 2023. — С. 11—29.
  • Звягинцев А. Г. Главный процесс человечества. — М., 2012.
  • Истребительная война на Востоке. Преступления вермахта в СССР. 1941—1944. Доклады. // АИРО — научные доклады и дискуссии. Темы для XXI века. : сборник. — М., 2005. — Вып. 18.
  • История Великой Победы (в трёх томах). — М.: МГИМО-Университет, 2020.
  • История Второй мировой войны. 1939—1945 (в двенадцати томах). — М.: Воениздат, 1973—1982.
  • История Холокоста и геноцидов. ХХ век: Учебное пособие для вузов/ Под ред. И. А. Альтмана. — М.: МИК, 2022.
  • Кваша А. Я. Демографические потери СССР во Второй мировой войне // Вестник Московского Университета. Серия "Экономика". № 4. — 1993.
  • Кикнадзе В. Г. Политико-стратегическое содержание планов Третьего рейха в отношении СССР. — Вопросы истории № 6, 2015. — С. 168—175.
  • Кикнадзе В. Г., Романько О. В., Саенко А. С. Геноцид народов России. Преступления против советского мирного населения и военнопленных в годы Великой Отечественной войны. — М., 2024.
  • Киселёва О. А., Никулина Т. В. Гражданское население и оккупационный режим // Отечественная история. — 2006. — № 4. — С. 76—81.
  • Ковалёв Б. Н. Нацистская оккупация и коллаборационизм в России 1941—1944. — М., 2004.
  • Крысин М. Ю. Прибалтийский фашизм. История и современность. — М.: Вече, 2007.
  • Кудряшов С. В. Война на уничтожение. Нацистский террор на советских территориях // Вестник РФФИ. Гуманитарные и общественные науки. — 2025. — № 1. — С. 64—78.
  • Козлов А. В. Имя ему геноцид. Преступления гитлеровской Германии на территории Белоруссии и России. — М.: Вече, 2022.
  • Мюллер Н. Вермахт и оккупация (1941—1945). О роли вермахта и его руководящих органов в осуществлении оккупационного режима на советской территории. — М.: Воениздат, 1974.
  • Немецко-фашистский оккупационный режим (1941—1944 гг.). — М.: Политиздат, 1965.
  • Полторак. А. И. Нюрнбергский эпилог. — М.: Воениздат, 1969.
  • Принудительный труд 1939—1945. Опыт международного проекта.. — Воронеж: Издательско-полиграфический центр, 2020.
  • Россия и СССР в войнах ХХ века. Книга потерь / Г. Ф. Кривошеев, В. М. Андроников, П. Д. Буриков и др.. — М.: Вече, 2010.
  • Савенков А. Н. Геноцид советского народа: от истории к праву, без срока давности // Государство и право. — 2021. — № 9. — С. 7—30.
  • Савенков А. Н. Нюрнберг: приговор во имя мира. — М.: Проспект, 2021.
  • Советские военнопленные во время Второй мировой войны на польских землях / науч. ред. Я. Войтковяк. — СПб.: Алетейя, 2018.
  • Солонарь В. А. Очищение нации. Насильственные перемещения населения и этнические чистки в Румынии в период диктатуры Иона Антонеску (1940—1944). — СПб., 2020.
  • Холокост на территории СССР. Энциклопедия. — М., 2011.
  • Чумаков Г. В. Финские концентрационные лагеря для гражданского населения Петрозаводска в 1941—1944 гг.// Вопросы истории Европейского Севера (Народ и власть: проблемы взаимоотношений, 80-е гг. XVIII—XX в.). — Петрозаводск, 2005. — С. 142—151.
  • Шевяков А. А. Гитлеровский геноцид на территориях СССР // Социологические исследования. — 1991. — № 12. — С. 3—11.
  • Штрайт К. "Они нам не товарищи": вермахт и советские военнопленные в 1941—1945 гг.. — М., 2009.
  • Яковлев Е. Н., Дюков А. Р., Симиндей В. В. Нацизм на оккупированных территориях Советского Союза. — СПб., 2024.
  • Barber J., Harrison M. Patriotic War, 1941—1945 // The Cambridge History of Russia. Vol. 3. Cambridge: Cambridge University Press. — 2006. — С. 217—242.
  • Borejsza J. W. A Ridiculous Hundred Million Slavs: Concerning Adolf Hitler’s World-View. Warsaw.. — 2017.
  • Connelly J. Nazis and Slavs: From Racial Theory to Racist Practice // Central European History. — 1999. — Вып. 32, № 1. — С. 1—33.
  • Harrisville D. A. The Virtuous Wehrmacht: Crafting the Myth of the German Soldier on the Eastern Front, 1941—1944. — Cornell University Press, 2021.
  • Heer Н., Streit С. Vernichtungskrieg im Osten. Judenmord, Kriegsgefangene und Hungerpolitik. — Hamburg, 2020.
  • Kaul С. F. Nazimordaktion, T. 4. Ein Bericht uber die erste industrimabig durchfuhrte Mordaktion des Naziregimes. — Berlin, 1973.
  • Kay A. J. Empire of Destruction: A History of Nazi Mass Killing. Yale University Press. — 2021.
  • SS im Einsatz. Eine Dokumentation ϋber die Verbrechen der SS.. — Berlin, 1967.
  • The Oxford History of the Third Reich. Oxford University Press.. — 2023.