Novoržev
| Novoržev | |||
|---|---|---|---|
| | |||
|
|||
| 57°02′00″ с. ш. 29°20′00″ в. д.GЯO | |||
| Valdkund | |||
| Istorii da geografii | |||
| Tegemižen päiv | 1777 | ||
| Pind |
|
||
| Высота | 75 | ||
| Eläjad | |||
| Eläjad |
|
||
| Lugud | |||
| Telefonan kod | 81143 | ||
| Počtan indeksad | 182440 | ||
Novoržev (ven.: Новорже́в) om Venäman lidn da lidnankund Pskovan agjan keskuzpalan suves. Se om Novorževan rajonan administrativine keskuz.
Istorii
18. voz'sadal amuine eländpunkt nimitihe Aršo-pagast:aks (ven.: погост Аршо). Sirdihe sihe makundan keskust Tarabošsijantaguine-lidnusespäi, kudamb sijazihe 90 km suvhe järven sarel, 12 km nüg. Pustošk-lidnaspäi. Anttihe makundan lidnan statusad vl 1777 i panihe Novoržev:aks vanhan muretud Rževan Pall'az-lidnusen (ven.: Ржева Пустая) nimen mödhe, vanhan lidnusen jändused sijadasoiš mecas 50 km suvhe Podorževk-külänno.
Lidn oli okkupiruidud nacistižen Germanijan sodavägil Toižen mail'man sodan aigan, vozil 1941 (17. heinku) — 1944 (29. uhoku). Vspäi 2002 avaitihe monumentad lidnas alusenpanijale Jekaterina II-imperatornaižele.
Novorževan ižandusen päedheotandad oma elektroveimiden pästandan «Elprom»-edheotand (ende «Objektiv»-tegim), leibtegim limonadan pästandanke. Ende argvoitegim radoi mugažo. Turizm šingotase, om äi istorijan mel'heižtahoid i muzejid lidnas da rajonas: pühäpertid, usadibad puištoidenke, jäl'gmäižen sodan muštnikad.
Geografijan andmused
Lidn sijadase peniden Oršo- (ven.: Оршо, 2,7 km²) i Rosco- (ven.: Росцо) järviden keskes, Oršo-järven suvipäivlaskmaižel randal (Sur'-jogen oigedpol'ne bassein), Bežanican ülüden pohjoižen pautkenno, 75 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Järved ühtenzoitasoiš kanalal, se jägab lidnad poleti. «Pskov — Velikije Luki»-avtoten üks' variantoišpäi läbitab lidnad. Matkad Pskovhasai om 105 km lodeheze orhal vai 140 km avtotedme. Lähembaine Opočk-lidn om 54 km suvipäivlaskmha orhal vai 62 km avtotedme.
Novoržev om lidnankundan üks'jäine eländpunkt.
Eläjad
Vn 2010 Venäman rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 3 695 ristitud, rajonan ristitišton kaks' videndest. Kaikiš suremb lidnan ristitišt oli 5 100 eläjad vl 1992. Kaik 3 296 eläjad oli lidnas vl 2017.
Ortodoksižen hristanuskondan kaks' jumalanpertid[2] oma avaitud lidnas: puine Raštvoiden pühäpert' kaumžomal vspäi 1999 i ph. Mikulai-čudonsädajan jumalanpert' (uz') vspäi 2016.
Professionaližen opendusen aluzkundad ratas lähembaižiš lidnoiš.
Lidnankundan pämez' om sen Deputatoiden Nevondkundan ezimez'. Lidnankundan Administracijan pämez' om Eduard Volkov vn 2019 tal'vkuspäi.
Galerei
- Novorzhev asv2018-07 img2.jpg
Lidnan da sen rajonan administracijan sauvuz (2018)
- Novorzhev asv2018-07 img3.jpg
Valdkundaližiden aluzkundoiden pert' vl 2018 (valdkundmaksoiden inspekcii, penziifond, socialižen holitusen keskuz)
- Novorzhev asv2018-07 img8.jpg
Avtotesild kanalas päliči, vn 2018 nägu
Homaičendad
Irkosketused
- Lidnan tobmuden aluzkundoiden oficialine sait (gorodnovorzhev.ru). (ven.)
- Lidnankundan lehtpoled Novorževan rajonan tobmuden saital (novorzhev.reg60.ru). (ven.)
| Pskovan agjan lidnad | ||
| Dno | Gdov | Nevel' | Novoržev | Novosokol'niki | Opočk | Ostrov | Petseri | Pitalovo | Porhov | Pskov | Pustošk | Sebež | Velikije Luki | ||