Novi Sad

Рувики-späi
Novi Sad
Lua-petuz: expandTemplate: template "lang-sr-el" does not exist.
Gradska kuca u Novom Sadu.jpg
Флаг Герб
Флаг Герб
45°15′52″ с. ш. 19°49′54″ в. д.GЯO
Valdkund
Istorii da geografii
Tegemižen päiv 1694
Pind
  • 106,2
Высота 80
Aigvö UTC+1[d] da Kesk-Euroopa aeg[d]
Eläjad
Eläjad
  • 380 000 чел. (2020)
Lugud
Telefonan kod 21
Počtan indeksad 21000
Avtomašinoiden nomeroiden kod NS

Официальный сайт(serb.)​ (angl.)
Novi Sad на карте
Novi Sad на карте
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš
Novi Sadun municipalitetoiden kart:      Novi Sadun municipaline ühtnik      Petrovaradinan municipaline ühtnik      Lidnan fartalad

Novi Sad (serb.: Нови Сад / Novi Sad [nôʋiː sâːd]) om Serbijan lidn valdkundan pohjoižes, kahtenz' lidn eläjiden lugun mödhe. Se om avtonomižen Vojevodin-agjan administrativine keskuz, Serbijan ižandusen, opendusen da tedon znamasine keskuz.

Istorii

Eländpunktan aluz om pandud serbižil torgovanoil Dunain vastrandal Petrovaradin-lidnusespäi vl 1694 kuti Ratcen-lidn i Petrovaradin-šanc (saks.: Ratzen Stadt, Ratzenstatt, Peterwardeiner Schantz), sikš miše ei sand elänzoitta ortodoksižile hristanuskojile (serbalaižed) i katolikoile ühthe sijha. Mainitase nügüdläiženke nimenke vspäi 1748, konz Avstrijan da Mad'jaranman Marija Terezija-kunigaznaine nimiti lidnad Neoplanta latinan kelel, kätihe nimed.

Petrovaradinan ezmäine lidnuz oli pandud kel'talaižil 4. voz'sadal e.m.e., nimitihe Cusum Rimalaižen imperijan aigan. Mainitase Mad'jaranman Pétervárad-lidnaks dokumentoiš vspäi 1237. Nügüdläine form om Ottomanan imperijan aigaspäi.

Geografijan andmused

Lidn sijadase Dunai-jogen randoil, 80 m ü.m.t. keskmäižel korktusel. Matkad Belgradhasai om 80 km suvipäivnouzmha.

Novi Sad jagase kahthe municipaližhe ühtnikha: Novi Sad i Petrovaradin.

Eläjad

Vn 2011 Serbijan rahvahanlugemižen mödhe lidnan eläjiden lugu oli 250 439 ristitud, ezilidnoidenke — 341 625 ristitud. Kaik 13 lidnad da žilod alištudas Novi Sadun tobmudele, pind ezilidnoidenke — 702,7 km².

Rahvahad (enamba 1% vl 2011): serbalaižed — 78,7%, mad'jaralaižed — 3,9%, horvatijalaižed — 1,3%, čiganalaižed — 1,3%, montenegrolaižed — 1,2%, toižed rahvahad — 4,8%, rahvahuden ozutandata — 8,8%.

Irdkosketused

  1. archINFORM (нем.) — 1994.