Verdi Džuzeppe

Рувики-späi
Verdi Džuzeppe
ital.: Giuseppe Verdi
Džuzeppe Verdi, 1850-nziden voziden fotokuva
Džuzeppe Verdi, 1850-nziden voziden fotokuva
Sündundpäiv 10. redukud 1813(1813-10-10)[1][2][…]
Sündundsija:
Kolendpäiv: 27. vilukud 1901(1901-01-27)[1][2][…] (87 лет)
Kolendsija:
Valdkund
Professijad: muzikankirjutai, dirigent, muzikant, kirjutai, politik
Супруга Margherita Barezzi[d] da Giuseppina Strepponi[d]
Pauklahjad da premijad
Pour le Mérite Auleegioni suurrist Auleegioni ordeni kavaler Püha Stanislavi orden Civil Order of Savoy Order of the Medjidie Knight Grand Cross of the Order of Saints Maurice and Lazarus Knight grand cross of the order of the crown of Italy Commander's Cross of the Order of Franz Joseph Pour le Mérite for Sciences and Arts order Püha Stanislavi orden
Allekirjutuz Изображение автографа
Sait verdi.san.beniculturali.it(ital.)
Логотип РУВИКИ.Медиа Mediafailad RUWIKI-tedoiš

Džuzeppe Fortunino Frančesko Verdi (ital.: Giuseppe Fortunino Francesco Verdi; sünd. 10. reduku 1813, Le Ronkole-külä läz Busseto-lidnad, Lombardii, Ezmäine Francine imperii — kol. 27. viluku 1901, Milan, Italii) oli italine muzikankirjutai, italižen operan školan kaikiš järedamb ezitai.

Verdi sädi 26 operad, rekviem, jändekvartet i hengeližiden p'jesiden rivi. Hänen parahimad operšedevrad oma kaiken mail'man teatriden repertuaras: Maskaradbal, Rigoletto, Torvenvändai, Traviata. Sädamižen pä om jäl'gmäižed operad: Aida, Otello, Fal'staf.

Biografii

Mez' oli sündutadud külän traktiran Karlo Verdi-pidajan i Luidža Uttini-kezerduznaižen goll'hä kanzha. Lähižen Busset-lidnan Antonio Barecci-torgovan homaiči prihan lahjakahut. Kümnevoččen Verdi zavodi muzikopendust Bussetos. Ühtni organan vändho kodikülän jumalanpertiš alaigäčun. Napri jätkta opendust Milanan konservatorijas 18-voččen, no ei otkoi sihe «vändan fortepianol madalan tazopindan i igän röunadusiden tagut». Barecci-torgovan oti mest opendajaks ičeze Margarita-tütren täht, i pigai Verdi oti Margaritad akaks.

Lavastadud Milanan «La Skala»-teatras kahtenz' «Nabukko»-oper (Navuhodonosor) toi muzikankirjutajale tetabut Evropadme.

Kanz

Muzikankirjutajan kaks' last koliba vagahaižil, ezmäine ak koli encefalitaspäi ezmäižen «Kunigaz časuks»-operan (Un giorno di regno) kirjutandan aigan. Toine ak oli sopranon Džuzeppina Strepponi-pajatai, Verdi eli hänenke 38-voččes igäspäi üks'toštkümne vot edel naindad.

Mušt

  • Merkurijan krater om nimitadud muzikankirjutajan muštoks.

Homaičendad

  1. 1 2 Giuseppe Verdi // Internet Broadway Database (англ.) — 2000.
  2. 1 2 Itaú Cultural Giuseppe Verdi // Enciclopédia Itaú Cultural (порт.) — São Paulo: Itaú Cultural, 2001. — ISBN 978-85-7979-060-7
  3. 1 2 Archivio Storico Ricordi — 1808.
  4. Верди Джузеппе // Большая советская энциклопедия (рус.): [в 30 т.] / под ред. А. М. Прохоров — 3-е изд. — М.: Советская энциклопедия, 1969.